Minimalac u BiH deset puta manji nego u Luksemburgu

Dok u BiH minimalna neto zarada iznosi oko 370 maraka, odnosno 190 eura, u Luksemburgu je najmanja plaća teška 1.923 eura, što je čak 10 puta više nego ovdje.

Istina, u Luksemburgu su troškovi života veći nego kod nas, ali bh. radnicima, kojim svakog mjeseca na tekuće račune liježe ono što zovu "crkavica", mnogo je teže, jer ona najjeftinija, sindikalna potrošačka korpa košta čak 1.800 maraka, što znači da jedva sastavljaju kraj s krajem. No ne moramo se uspoređivati s bogatim zemljama iz Europe, čak i susjedne zemlje imaju veći minimalac od BiH, pišu Nezavisne.

Primjerice, novi podaci pokazuju kako je bh. minimalac manji nego u Crnoj Gori  gdje iznosi 193 eura, Hrvatskoj je 396 eura, a pogotovo  u Sloveniji, gdje iznosi 791 euro. Ipak, ima država kojima je minimalac manji nego u Bosni i Hercegovini. Ispod BiH našla se Srbija gdje minimalna plaća iznosi 180 eura, Makedonci na najnižoj zaradi dobivaju tek 131, a Albanci 149 eura.

Poslodavci bi povisili plaće, ali…

Poslodavci kažu da su oni zainteresirani da povise plaće svojim radnicima, jer bi time porasla i njihova produktivnost, ali se i pravdaju da za to nisu ispunjeni uvjeti, s obzirom na loš poslovni ambijent u BiH.

Dok sindikalcima ovakva objašnjenja nisu opravdana, te optužuju poslodavce da im je u interesu samo kapital i cilj im je da dobiju što "jeftinijeg" radnika.

"Mi smo vodili kampanju protiv donošenja novog zakona o radu, i u varijanti kada eventualno ostanemo bez općeg kolektivnog ugovora, koji je regulirao najnižu cijenu rada, postoji vjerojatnoća da minimalac bude još niži", poručuje Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH koji nije optimist ni kada je u pitanju naredno razdoblje.

Kako kaže, iako su poslodavci najavljivali da su, uz određene ustupke, spremni na povećanje najniže plaće, ispostavilo se da se to neće dogoditi.

Svaki šesti stanovnik BiH na spavanje ide gladan

"Čak i ona osoba koja ima prosječnu plaću, ima tek toliko da plati polovinu potrošačke korpe. Zbog toga su vrlo precizni i jasni podaci da svaki šesti stanovnik BiH na spavanje ide gladan", rekao je Šatorović.

Oni koji su radili i zarađivali u puno bolja vremena, a danas imaju niske mirovine, također se brinu za one koji mirovinu tek trebaju steći.

Vesna Grgić, predsjednica Udruženja umirovljenika Kantona Sarajevo, smatra da je veoma bitno da mladi ostanu ovdje, odnosno da ne pobjegnu u inozemstvo.

"Ako odu, to je gubitak koji nećemo moći lako nadoknaditi. Oni će otići. A zašto? Bolja im je plaća, imaju bolje uvjete, neko ih bolje cijeni. A mladima je danas vrlo teško ovdje", kazala je Grgić, koja pritom vjeruje da bi se stvari u budućnosti mogle promijeniti nabolje, pišu Nezavisne.

Ako ode omladina, umirovljenici neće imati mirovine

Ona je dodala da, ako ode omladina, ni umirovljenici neće imati mirovina niti će zdravstvo moći ikog liječiti, jer se neće imati odakle prikupljati doprinosi.

"Ja sam završila fakultet u onoj staroj Jugoslaviji, kada ste imali neku sigurnost. A sada imate dosta radnika koji dobivaju minimalac i oni će imati minimalne mirovine", naglasila je Grbićeva.

Logično, kada je o najnižoj zaradi riječ, mnogo kaskamo ne samo za Luksemburgom, već i za ostalim bogatijim zemljama.