Milijun siromašnih i 90 milijardera: Ratni tajkuni drmaju politikom

Ekonomija u BiH je na onoj razini koji je zemlja imala 1990. godine. Ono što je drugačije u odnosu na to razdoblje jeste da je milijun stanovnika ispod apsolutne linije siromaštva i da Bosna i Hercegovina ima 90 milijardera u konvertibilnim markama.

Ovako je uoči 20. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma, dr. Žarko Papić, politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, analizirao stanje bosanskohercegovačke ekonomije za Radio Slobodna Europa.

"Nakon Daytonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina se našla, za razliku od drugih bivših socijalističkih zemalja u puno kompliciranoj i složenijoj situaciji, ako govorimo o tranziciji. Riječ je o trostrukoj tranziciji – od rata ka miru, što je uglavnom realizirano na dobar način, od tzv. komandne socijalističke ekonomije ka slobodnom tržištu, i od jednostranačkog sustava ka višestranačkoj demokraciji“, pojasnio je Papić.

Dodao je drugi proces tranzicije nije dovršen u Bosni i Hercegovini dvadeset godina poslije Daytona.

"Ušlo se u tržišno gospodarstvo, posebno u privatizaciju, bez odgovarajućih institucija. Zatim, razrušena ili polurazrušena gospodarstvena poduzeća, kroz proces privatizacije, prodavana su, uglavnom veoma jeftino, uglavnom stranačkim prijateljima, ili kroz druge varijante osobnih veza vlasti i u ratu formirane ratnoprofiterske tajkunske elite, koji nisu imali nikakav ozbiljan razlog osim da kupe imovinu, da razviju proizvodnju, investiraju u nju...“, rekao je Papić. Dodao je da je to razlog zašto je gospodarstvo u BiH od Daytona do danas jedva prije godinu ili dvije sustigla društveni proizvod Bosne i Hercegovine iz posljednje predratne godine.

"U ekonomiji se jako malo napretka dogodilo, stranih investicija bilo je uglavnom malo, jedino što se dobro počelo događati u posljednjih nekoliko godina, to su te domaće investicije tipa Preventa, tipa mase investicija u Tešnju itd. Taj domaći kapital je počeo da oživljava malo to gospodarsdtvo. Rezultat s druge strane je ogromna stopa siromaštva, nezaposlenosti i veliki socijalni problemi u Bosni i Hercegovini“, rekao je Papić.

Istaknuo je kako će se BiH veoma teško integrirati u europske tokove kada je u pitanju ekonomija.

"Govorim sada samo o ekonomiji, a mogao bih na jednak način govoriti i o politici – to je neka vrsta, uvjetno rečeno, nekontroliranog nezakonskog kaosa. Taj nekontrolirani kaos naravno da koristi ovome što su stranačko-tajkunske oligarhije.

Vi u Bosni i Hercegovini imate 27 posto stanovništva ispod apsolutne linije siromaštva, s jedne strane, a to je preko milijun stanovnika, a s druge strane imate između 85 i 90 milijardera u konvertibilnim markama.

Dakle, ogroman se rascjep u socijalno-ekonomskom smislu riječi u Bosni i Hercegovini dogodio, možemo slobodno reći: nestala je, zbrisana je srednja klasa“, naglasio je Papić.

Istaknuo je kako danas u BiH tajkunska elita, formirana u ratu, dominira nad političkim stankama.

"Sve stranke su bazirane na interesu. Vi, ako pročitate političke programe svih stranaka, nećete vidjeti ozbiljnu razliku. Ima nekih kozmetičkih razlika, ali oni su potpuno bez političkog identiteta. Ako se ne referomiraju stranke, nema pomaka – jer njihova demokratizacija će blokirati utjecaj, spriječiti utjecaj toga što je tajkunska oligarhija na stranačkom vrhu“, ističe Papić.

On je naglasio da su Sporazumu o rastu i zapošljavanju i reformska agenda idealni dokumenti.

"Dakle, reforme su počele. Novi zakon o radu, iako je on tek neznatno unaprjeđen, jedan je od reformskih koraka, na primjer, ali, jako se bojim da će se procesu reformi, koji se svodi na usvajanje novih zakona koji se usvajaju po hitnom postupku, na brzaka, u formalnom smislu riječi dogoditi kao reforme, a u praksi se mnogo što neće promijeniti, masa će se tih zakona vraćati“, smatra Papić.