Mikrobi donose novu svjetsku krizu

Infekcije mikrobima otpornim na antibiotike mogle bi da imaju poražavajući utjecaj na svjetsko gospodarstvo do 2050. godine, takvih razmjera koje mogu da se mjere sa financijskom krizom 2008. godine, upozorila je Svjetska banka i apelirala na poduzimanje hitnih mjera, piše N1.

U studiji objavljenoj u ponedjeljak, navodi se da bi porast otpornosti mikroba mogla povećati siromaštvo u svijetu i pogoditi prije svega najsiromašnije zemlje. Izvještaj je objavljen prvog dana zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

I svjetske zdravstvene vlasti upozoravaju na opasnost od ovog rastućeg problema, izazvanog prije svega lošom upotrebom antibiotika, koji bi, po njihovoj ocjeni, ako nastavi da raste ovim tempom, mogao učiniti medicinu nemoćnom pred banalnim infekcijama i vrate svijet u "medicinski Srednji vijek".

"Obim i priroda ove ekonomske prijetnje mogla bi izbrisati teško stečene dobitke ekonomskog razvoja i da nas udalji od ciljeva o okončanju ekstremnog siromaštva i povećanju prosperiteta", rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.

"Mi trebamo djelovati što hitnije da bi izbjegli potencijalnu krizu", rekao je on.

Studija pokazuje da bi prema najgorem scenariju otpornost mikroba na antibiotike i druge antibakterijske lijekove mogla dovesti do pada BDP-a od više od pet posto u zemljama s niskim prihodima i da ubaci do 28 milijuna ljudi u siromaštvo do 2050.

Za razliku od financijske krize 2008. godine, najteže krize od velike depresije 1930-ih godina, ovog puta neće moći da se očekuje srednjoročni ciklični oporavak jer će skupi utjecaj rezistentnosti mikroba na tretman i dalje trajati, navela je Svjetska banka.

Zaključci izvještaja zasnovani su na svjetskim ekonomskim prognozama te institucije od 2017. do 2050. Podaci ukazuju da će do sredine ovog vijeka globalni BDP pasti za 1,1 posto prema scenariju o malom ekonomskom utjecaju rezistentnosti na antibiotike, a za 3,8 posto u najgorem slučaju, ako taj utjecaj bude veliki.

U izvještaju se također navodi da bi rashodi zdravstva na svjetskom nivou mogli da porastu za između 300 milijardi do više od tisuću milijardi dolara do 2050. godine, ovisno od raznih scenarija gubitka efikasnosti antibiotika.