Nagomilavanje medicinskog otpada - ozbiljan problem, neozbiljno shvaćen

Nagomilavanje medicinskog otpada predstavlja problem za zdravlje ljudi i okoliš. Njegovo uništavanje zahtijeva izdvajanje velikih sredstava čak i ako se izvozi kao što radi naša zemlja. Izgradnja spalionica posebna je priča. Bosna i Hercegovina za to nema novca. Zapravo, nadležni rješavanje ovog problema nisu ozbiljno niti razmatrali.

Medicinski otpad, zbog kemijskog sastava i moguće infektivnosti, može biti jako opasan za ljude i okoliš. Najveći problem u našoj zemlji predstavlja nemogućnost uništavanja otpada, jer nemamo spalionice prema europskim standardima. Trenutna situacija pokazuje da ih nećemo niti imati, ali navode da postoje i druga rješenja.

''Najjednostavnije bi bilo da se nabave uređaji koji funkcioniraju na principu mikrovalova. To bi trenutno bilo najbrže i najjednostavnije. Izgradnja modernih spalionica je veoma skupa, što mi ne možemo sebi priuštiti kao zemlja. Možda da se napravi jedna takva spalionica na razini regije, budući da ni zemlje u regiji nemaju riješen problem otpada'', navodi dr. med. sci. Aida Vilić-Švraka, specijalist za higijenu i zdravstvenu ekologiju.

Spalionice su, kažu, preskupe. Naša zemlja, kao i druge u regiji kemijski, i farmaceutski otpad zbrinjava te preko ovlaštenih firmi izvozi u zemlje koje imaju profesionalne spalionice s mogućnošću postizanja visokih temperatura i ekološkim standardima. U slučaju Balkana to su najčešće Italija, Njemačka i Austrija. Ipak, cijena izvoza je, kažu, jako visoka.

''Cifra se kreće od 4-6 maraka po kilogramu, ali teško je to podnijeti. Međutim, da bi se uopće izvozio on se mora negdje grupirati'', ističe Tomislav Grizelj, vlasnik firme Grizelj d.o.o.

Pravilnik o upravljanju otpadom donesen 2008. predviđa upravo da se kemijski i farmaceutski otpad zbrinjava i nakon toga izvozi. A infektivni, koji može biti izuzetno opasan, sterilizira se, melje i odbacuje na deponije. Na prosječnih pet tona medicinskog otpada koje BiH proizvede dnevno sada moramo dodati i novi takozvani korona otpad. Maske, rukavice, skafanderi, cjepiva, injekcije i šprice stvaraju dodatno opterećenje. Izvoz je, za sada, jedina, ali, ipak, skupa opcija. Problem su, navode sugovornici, i različite vrste infektivnog otpada, posteljice, stomatološki otpad, ali i korištene pelene koje se često nađu u običnim kontejnerima.

''Najopasnija stvar koja je prisutna su dječje pelene i pelene za odrasle. To je, također, infektivni otpad koji završava u komunalnom otpadu'', naglašava Grizelj.

Upravljanje medicinskim otpadom zahtijeva financijska ulaganja, posebno u doba pandemije. Ipak, očigledno je potrebno konačno razmisliti te donijeti nova pravila i ustupke da ne bi došlo do širenja različitih bolesti i infekcija, ali i uništavanja zemljišta i okoliša nagomilavanjem otpada koji za sobom ostavlja teške posljedice.