Martin Schulz protiv ACTA-e

Predsjednik Europskog parlamenta (EP) Martin Schulz kritizirao je u ponedjeljak kontroverzni Trgovinski sporazum protiv piratstva (ACTA) i ocijenio da dokument nije dobar u sadašnjem obliku.

On je to rekao njemačkoj televiziji ARD poslije masovnih prosvjeda protiv sporazuma širom Europe tijekom vikenda, uključujući Njemačku, Poljsku i Veliku Britaniju.

Schulz je kazao da dokument na neadekvatan način tretira ravnotežu između autorskih prava i individualnih prava korisnika interneta.

Pojedinačno usvajanje

Pristaše sporazuma inzistiraju da on neće dovesti do usvajanja novih zakona i da je dokument nužan radi standardizacije mjera zaštite autorskih prava.

Države imaju pravo pojedinačno usvojiti sporazum ACTA, ali on mora proći i na razini Europske unije (EU) da bio postao učinkovito sredstvo za zaštitu intelektualne imovine.

Ovaj sporazum do sada su potpisale 22 zemlje, uključujući Veliku Britaniju.

Njemačka je obustavila proceduru ratifikacije i ukazala na nužnost "dodatne debate", a poljski premijer Donald Tusk izjavio je da će njegova zemlja sačekati radi konzultacija.

Zastupnici EP-a raspravljat će o ovom sporazumu u lipnju, prenosi Srna.

Istoga dana dok je Schulz iznio kritiku ACTA-e, Europska komisija (EK) oglasila se pripćenjem u kojem kaže da multinacionalni sporazum čija je svrha uspostava međunarodnih standarda za zaštitu intelektualnog vlasništva ne uvodi kažnjavanje pojedinaca koji nezakonito preuzimaju internetski sadržaj.

EK pokušava osigurati ratifikaciju i u zemljama EU i u EP-u.

Europski povjerenik za trgovinu Karel de Gucht govorit će krajem veljače pred EP-om u prilog ACTA, ali i u EK-a priznaju da su se izgledi smanjili.

ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokiju, a potpisale su je 22 od 27 zemalja EU.

O ACTA su pregovarali EU, SAD, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singapur, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst tog sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta.

Izazvao je cijeli val prosvjeda, a protiv njega ustaju korisnici interneta, koji ga smatraju teškim kršenjem slobode.

"Ako se ijedan od ključnih pregovarača o ACTA povuče, to će imati ozbiljne posljedice", kažu europski pregovarači.

Odbije li ga ijedna zemlja EU ili EP, on je gotov.

Zakasnili u objašnjavanju

EK priznaje da je zakasnila u objašnjavanju naravi tog ugovora te da je dopustila da se razvije ideja da je ACTA instrument represije.

Odredbe ACTA "ne odnose se na razmjene datoteka između pojedinaca" i ne traže od pružatelja internetskih usluga "da postane nadzornik interneta u Europi", kaže EK, prenosi Hina.

"Kršenje zakona o intelektualnom vlasništvu odnosi se na slučaje kad to poprimi komercijalne razmjere, naprimjer ako neki internetski site prodaje datoteke i reklamira se te tako generira profit", tvrde.

Protivnici ACTA kažu da taj sporazum krši temeljna građanska i digitalna prava, među ostalim pravo izražavanja i tajnost komunikacije.