Marić: Nema nikakvog opravdanja za bilo kakva poskupljenja

Možemo li i na koji način zaštititi potrošače u BiH u Federaciji danas objasnio je ombudsman za zaštitu potrošača Saša Marić. Navodi da potrošači u BiH imaju određene mehanizme zaštite, no oni naravno nisu apsolutno zaštićeni, kao i u većini zemalja svijeta gdje su mnogo razvijeniji sustavi zaštite.

"Ono što je najbitnije naglasiti je da, iako postoji državni Zakon o zaštiti potrošača već desetljeće i po, mnogi potrošači nisu upoznati sa svojim pravima i kontinuirano od strane raznih uslužnih, trgovinskih djelatnosti i financijskih institucija dolazi do kršenja prava potrošača."

Ističe da su prava potrošača najčešće prekršena u naplati računa za struju, vodu, toplane i slično.

"U telekomunikacijskom sektoru internet, televizija, telefonija. U financijskom sektoru uglavnom u bankarstvu, kao i u trgovinama opće robe, od igle do lokomotive. Potrošači se mogu zaštititi na više načina. Postoji dosta nositelja zaštite potrošača, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača BiH. Jedan od njih je i sama institucija, a s druge strane i svi mediji koji postoje u državi."

Kao primjer kršenja prava potrošača navodi: "U gradovima, općinama u BiH gdje postoji centralno grijanje dolazi do kršenja prava tako da se ljudi ne mogu samostalno odjaviti s centralnog grijanja iako to žele. Kod financijskih institucija to su neke naknade koje su pojavljuju ljudima na računima a da im nisu jasne, povećanje cijena usluga, zatim nemogućnost odvajanja brojila kod vodomjera i slično. U telekomunikacijskom sektoru to su zakidanja potrošača da oni za svoj iznos novca koji mjesečno daju dobivaju manju ili lošiju uslugu i mnoštvo drugih problema s kojima se susreću potrošači."

Marić kaže da se potrošači mogu žaliti instituciji ombudsmana, u nekih 15-ak udruženja nevladinog sektora koja se bave zaštitom potrošača, entitetskim ministarstvima trgovine, kantonalnim i entitetskim inspekcijama i inspekciji u Brčko Distriktu.

"Ima dosta adresa gdje se potrošači mogu žaliti. Prvi korak je da se pismenim putem obrate onome tko je prekršio njihova prava i da se tu pokuša naći rješenje njihovog problema. U slučaju da potrošač nije zadovoljan nadoknađenom pravdom koju je dobio, žali se svim onim institucijama kako bi se dalje rješavao problem. Institucija ombudsmana otprilike na godišnjoj razini dobije preko tisuću i nešto žalbi i značajan broj tih žalbi bude uspješno riješen."

"Institucija naglasak stavlja na kolektivnu zaštitu potrošača. Veliki je uspjeh riješiti 10 predmeta, ali je mnogo veći uspjeh riješiti par stotina tisuća predmeta. Institucija u svom djelovanju može izdavati preporuke, pisati posebna izvješća prema raznim institucijama, razinama vlasti, surađivati s njima i davati im modalitete rješavanja problema."

O nesrazmjeru u visini plaća i troškova u BiH kaže da apsolutno nema nikakvog opravdanja za bilo kakav rast cijena i poskupljenja bilo kakvih troškova.

"Prosječna sindikalna košarica za četveročlanu obitelj je oko 2.000 maraka, a prosječna plaća je otprilike 1.000 maraka. Već nam samo to govori da ljudi počinju živjeti na kredit za tekući život. Znači ne za kupiti auto, stan, već doslovno za kupiti kruh i mlijeko svaki dan. S tog aspekta smatram da nije opravdano nikakvo poskupljenje životnih troškova, budući da vlade nemaju za sada uspješne modalitete povećanja osobnih primanja pojedinaca. Sa aspekta zaštite potrošača svako poskupljenje jednostavno nije dobrodošlo budući da ne postoji rast osnovnih životnih primanja manje-više zadnjih 20 godina."

"U BiH prosječno primanje građanina zaposlenog, a kamoli umirovljenika, ne može da zadovolji životni standard. Tu se treba uključiti država", zaključio je Marić, prenosi federalna.