Lučić za Bljesak: Ne zna se gdje je utrošeno 46 posto sredstava za poplave

Lučić kaže kako pojedine institucije nisu uopće dostavile svoje izvještaje o utrošenim novcima dok su se neke potrudile prikazati sve što je utrošeno. Transparentnost je, kaže Lučić, najbolja prevencija od zloupotreba

Bljesak.info: Mreža BRANA koja okuplja 23 nevladine organizacije iz BiH sa zadatkom praćenja transparentnosti utroška donatorskih i proračunskih sredstava za obnovu nakon poplava. Nedavno ste objavili svoj prvi izvještaj. Što je vaše najveće otkriće tijekom jednogodišnjeg rada na terenu?

LUČIĆ: Jedan od najvećih identificiranih problema na terenu, a tiče se procesa dodjele pomoći jeste nedovoljna informiranost građana o mogućnostima za dobivanje pomoći, otvorenim javnim pozivima, te uslovima konkuriranja na pozive. Posljedica ovoga je da većina građana, koja je uslijed propuštanja rokova za konkuriranje za pomoć, bez iste ostala i zbog toga najčešće krivi lokalnu vlast, uz uvjerenje da se radi o zloupotrebi. U prilog ovome govori i podatak da je 70posto zaprimljenih poziva putem linije namijenjene za prijavu nepravilnosti, bilo zbog nedobivanja pomoći, uslijed nedovoljno informiranosti o javnim pozivima. Pored toga, i oni građani koji su dobili donaciju bili su slabo informirani o vrijednosti dobivene pomoći, čak njih 80 posto. Istovremeno, iako se radi o donacijama, većina korisnika je istakla da bi voljeli znati ovaj podatak jer jedino bi tako mogli uočiti i spriječiti zloupotrebe na terenu

Bljesak.info: Stvari nikad nisu crno-bijele, ali kada je u pitanju potrošnja novca odnosno otkrivanje njegovih tijekova kada je obnova u pitanju, koga ste vi svrstali među najnetransparentnije, a koga među najtransparentnije?

LUČIĆ: Kao primjere dobrih praksi izdvoji bismo izvještaje Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH, Crveni krst/križ Federacije BiH, Veleposlanstvo Japana u BiH, USAID i UNDP. S obzirom, da Izvještaj koji je objavljen početkom veljače predstavlja presjek stanja, ovom prilikom ne bi imenovali ove netransparentne, iz razloga što neki od njih trenutno pripremaju dopunu svojih odgovora ili odgovore. Polovinom ožujka će biti objavljen završni izvještaj u kojima će točno biti navedi predstavnici i ove druge kategorije.

Bljesak.info: Šta su najčešći razlozi zbog kojih vlasti nisu dostavljale informacije o utrošku sredstava, posebno onih koja su budžetska odnosno novac nas građana?

LUČIĆ: Od jednog broja institucija nismo dobili nikakvo pojašnjenje, niti bilo kakav odgovor vezano za naš zahtjev, tako da razloge možemo samo da nagađamo. Interesantno je da pored toga što sa nama nisu dijele informacije, oni ih nisu ni na jedan drugi način učinili dostupnim javnosti, iako su se na to obavezale. Drugi dio institucija, najčešće općina su kao razlog navodili da ni oni još uvijek (skoro dvije godine nakon poplava) nemaju sređene liste korisnika i pregled pristiglih donacija, te da im treba dodatno vrijeme kako bi pripremili i dostavili nam svoje izvještaje.

Bljesak.info: Znali li netransparentost automatski i zloupotrebu? Ako ste utvrdili da neku razinu vlasti ili neka institucija nisu transparentni, je li to sigurno znači da ima bilo kakve vrste zloupotrebe?

LUČIĆ: Što se tiče neregularnosti zloupotreba, u kontekstu rada mreže BRANA možemo govoriti o nepružanju dovoljno informacija, odnosno nemogućnosti određivanja točne lokacije i načina utroška sredstava namijenjenih za oporavak od poplava. Takvih sredstava kod institucija je 46% a donatora 10.%, s tim što ne znači da je u tim slučajevima došlo do zloupotrebe, ali je u ovom trenutku ne možemo reći ni da nije, jer nemamo dovoljno informacija. Transparentnost je najbolja prevencija od zloupotreba.

Bljesak.info: Sva novčana sredstva koja su potrošena nisu provjerena s vaše strane. Da li će to ikada biti urađeno odnosno da li će se ikada saznati na koji su način sredstva potrošena?

LUČIĆ: Trenutno za 46% od ukupno realiziranih sredstava preko institucija vlasti, ne znamo točno gdje i na koji način su utrošena. To jeste nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi bila vršena verifikacija na terenu. Ono što uvelike otežava provjeru utroška sredstava jeste problem odsustva jedinstvene sveobuhvatne baze podataka, koja bi sadržavala sve donacije prikupljene od državnih organa i institucija, stranih i međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i agencija za razvoj i koja bi omogućila rad na verifikaciji donacija, te povećala povjerenje donatora da će upućena pomoć biti pravilno upotrjebljena, kao i da je ista bila pravilno raspoređena na osnovu zadatih kriterija dostave pomoći.

Bljesak.info: Na kraju, za što će poslužiti ovaj vaš izvještaj i koji su to konkretni rezultati rada vaše Mreže?

LUČIĆ: Mreža 'BRANA' na osnovu do sada dobivenih izvještaja od donatorskih organizacija i institucija vlasti, a zaključno sa 31. prosinca 2015. godine, locirala je većinski iznos isplaćenih sredstava. 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i institucija BiH (više razine vlasti, fondovi i niže razine vlasti), što predstavlja značajan korak u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja. Svi prikupljeni podaci su dostupni i široj javnosti putem www.brana.ba, koja ujedno predstavlja i jedinu jedinstvenu bazu podataka o donacijama za sanaciju posljedica poplava u BiH. Građanima je omogućeno da putem javnih rasprava, koje su u većini općina bile ujedno i prvi sastanci ovog tipa, nakon poplava, da iznesu svoj problem, prijedlog ili dobiju informaciju od lokalnih vlasti o procesu sanacije nakon poplava. Uočeni problemi i preporuke predstavljeni su donatorima na OS, koji je održan početkom veljače i koje im mogu poslužiti prilikom implementacije budućih sredstava. Svi pozivi građana, poslužili su da se prepoznaju problemi u procesu dodjele pomoći, te na osnovu njih i da se kreiraju konkretne preporuke za unapređenje procesa dodjele pomoći.