Krumpir iz BiH dobar za u EU

U 2016. godini nije utvrđeno prisustvo ispitivanih karantinskih štetnih organizama na krumpiru koji je proizveden u Bosni i Hercegovini, što znači da ispunjava fitosanitarne zahtjeve za nastavak izvoza u zemlje Evropske unije i za plasman na domaće tržište – izjavio je za Fenu direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH Radenko Radović.

Na osnovu rezultata provođenja Programa posebnog nadzora (sistemske kontrole) krumpira u Bosni i Hercegovini za 2016. godinu, kako je dodao, sačinjen je izvještaj i upućen Vijeću ministara BiH na razmatranje i usvajanje.

Pojedini mediji nedavno su objavili da su povrtlari u BiH uoči nove proizvodne sezone zabrinuti zbog sve glasnijih zahtjeva iz Hrvatske da se zabrani uvoz krumpira iz BiH zbog pretjerane upotrebe određenih zaštitnih sredstava. Radović je prokomentirao da Uprava za zaštitu zdravlja bilja službeno nema informacije postoje li određeni zahtjevi iz Hrvatske da se zabrani uvoz krumpira iz Bosne i Hercegovine zbog upotrebe nedozvoljenih sredstava.

''Ukoliko postoji ovakav zahtjev zasnovan na navedenim razlozima smatramo da bi bio neosnovan iz razloga što Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, na osnovu Zakona o fitofarmaceutskim sredstvima BiH, donosi i objavljuje spisak aktivnih materija dozvoljenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH koji se redovno usklađuje s izmjenama i dopunama EU zakonodavstva. Shodno tome, u pogledu aktivnih materija koje se mogu koristiti isti su zahtjevi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Registracija sredstava za zaštitu bilja je usklađena s ovim spiskom i niti jedno sredstvo koje sadrži aktivnu materiju, a koja nije uvrštena na spisak aktivnih materija ne može biti registrirano u Bosni i Hercegovini. Samim tim neregistrirana sredstva se ne mogu legalno uvesti iz drugih država u Bosnu i Hercegovinu, odnosno staviti na tržište i u upotrebu'', naveo je Radović.

Za zdravlje bilja uopće pa i krumpira, kako je dodao, odgovoran je vlasnik bilja koji mora osigurati stručnu odgovornu osobu za zdravlje bilja koje vrši redovne preglede tijekom vegetacije, prati pojavu štetnih organizama, poduzima mjere zaštite uključujući i primjenu fitofarmaceutskih sredstava i dr. O svim neuobičajenim pojavama štetnih organizama, posebno karantinskih obavezan je odmah obavijestiti fitosanitamog inspektora i provesti mjere koje odredi inspektor. Radović je napomenuo da se to podjednako odnosi na proizvodnju krumpira bez obzira na to je li namijenjena izvozu ili domaćem tržištu.

''U svrhu očuvanja i zaštite zdravlja bilja, a na osnovu Zakona o zaštiti zdravlja bilja i Pravilnika o fitoregistru i o biljnim putovnicama, vlasnici određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata proizvedenih i namijenjenih premještanju unutar BiH, kao i vlasnici određenog bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih objekata koje se uvozi u Bosnu i Hercegovinu moraju biti upisani u registar proizvođača, prerađivača, uvoznika i distributera bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata, odnosno u fitoregistar'', pojasnio je.

Upis u fitoregistar obavezan je za osobe koje proizvode, uvoze, otkupljuju ili skladište sjemenski i/ili merkantilni krumpir s namjerom distribucije, što uključuje i izvoz.

''Upis u fitoregistar počeo je u studenom 2013. i vrše ga entitetska ministarstva poljoprivrede i Odjeljenje za poljoprivredu Brčko Distrikta. Prema podacima Jedinstvenog fitoregistra u BiH je upisano 147 proizvođača, prerađivača, uvoznika i distributera određenog bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata od čega u Republici Srpskoj 61, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 86'', dodao je.

Napomenuo je da postoje i određeni izuzeci od upisa u fitoregistar, a to su mali proizvođači merkantilnog krumpira koji, u skladu s odredbama Pravilnika o fitoregistru, ne podliježu obavezi upisa u taj registar, ali moraju biti upisani u fitoevidenciju i imati fitoevidencijski broj dodijeljen od nadležnog ministarstva/odjeljenja.

Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izvoz krumpira iz BiH 2015. godine iznosio je 102.356,55 KM (246.860 kg), dok je u 2016. dostigao vrijednost od 900.550,43 KM (1.431.458 kg).