Krši li Novalić zakon osnivanjem Intere?
''Kako može poduzeće s osnivačkim kapitalom od 5.000 KM upravljati imovinom poduzeća vrijednom milijardu, pa i neperspektivnom vojnom imovinom čiji je titular država BiH?'', navodi televizija N1 pitajući zbog čega su zaobiđeni Parlament i zakonske procedure.
Umjesto odgovora iz Federalne vlade tek informacija u kojoj se ponavlja kako "Vlada Federacije BiH naglašava da se ovo gospodarsko društvo osniva isključivo s ciljem upravljanja imovinom koja je do sada bila korištena nezakonito, čija vrijednost nije realno procjenjivana, pa je bila predmetom brojnih sudskih sporova i otuđivanja".
Inače, Vlada FBiH je izmijenila Odluku o osnivanju privrednog društva “Intera” industrija, tehnologija i razvoj d.o.o. Sarajevo, od 3.9.2015. godine.
Izmjena se sastoji u promjeni naziva „Intera“ nazivom „Interas“, budući da firma pod nazivom „Intera“ vać postoji
Riječ je, navodi N1, o značajnoj imovini koja se nalazi izvan teritorija BiH. Iako je pasivni podbilans sukladno Zakonu trebao biti odgovornost Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom, ona do danas nije formirana zbog neslaganja oko kadrovskih rješenja. Dio posla direkcije u međuvremenu je prepušten Federalnoj agenciji za privatizaciju čiji je direktor Šuhret Fazlić nakon odluke o osnivanju Intera podnio ostavku.
"Ne može Federacija BiH biti vlasnik imovine na prostoru druge države, direkcija je trebala zakonski biti vlasnik tih poduzeća. Mi smo se tim bavili ozbiljno i sustavno. Razočaran sam što nitko nije sjeo da pokušamo riješiti ovaj složeni problem", kaže Fazlić.
A problem je i u pokušaju da se nezakonito preuzme držvana imovina kao što je to ranije pokušala uraditi RS, tvrdi stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero. Onog trenutka kada Parlament BiH usvoji zakon o državnoj imovini, Federacija BiH moći će eventualno raspolagati imovinom, do tada navednu odluku smatara nezakonitom.
Entiteti uistinu imaju pravo korištenja ove imovine. Međutim, kada bolje pogledate odluku o formiranju "Intere", djelatnosti koji proizilaze iz ove imovine, nisu korištenje već podrazumijevaju u formalno-pravnom smislu i prenošenje vlasništvo, navodi N1 dodajući kako je to suprotno Zakonu o raspolaganju državnom imovinom, model koji zagovaraju Dodik i njegovi lobisti prethodnih godina.
''U svemu navedenom treba podsjetiti kako još uvijek ne postoji točna procjena imovine u susjednim državama. Dok se špekulira o stotinama milijuna maraka, uporno se bježi od formirnja registra imovine i inventure stanja. Odluka vlade je korak unazad'', dodaje Cero.
"Odgovorno tvrdim da entiteti bez međunarodnih subjektiviteta BiH neće moći ući u posjed pasivnog pobilansa bilo gdje na prostoru bivše Jugoslavije. U cijeloj priči oko pasivnog podbilansa dobro je involirana tajkunsko pljačkaška struktura. Po mojim procjenama samo u Hrvatkoj radi se o preko 600 milijuna maraka, samo ako se uzmu u obzir hoteli koji su prodani", ističe Cero.
Ono što u svemu pomalo zbunjuje je neinformiranost zastupnika u Federalnom parlamentu koji su za "Interu" doznali putem medija, nedostatak bilo kakve reakcije titulara vlasništva nad imovinom, Vijeća ministara, ali i međunarodne zajednice, navodi N1.
