Krekovi: Hercegovačko selo koje nitko ne želi napustiti

Nešto manje od 15 kilometara od Nevesinja nalazi se selo Krekovi, a ono što ga razlikuje od većine u BiH je što stanovnici ne bježe u gradove, nego se čak kupuje povratna karta iz urbane sredine.

Mještani ovog brdskog kraja su vrijedni, pošteni i složni, kako samo kamenjarski krš može oblikovati čovjeka, pišu Nezavisne novine.

Kako kažu, 90 domaćinstava i 450 stanovnika, a među njima stotinjak školaraca, smještenih na južnom podnožju planine Crvanj zadovoljni su onim što imaju. I pored olakšavajućih okolnosti koje nudi život u gradu, toplo kućno ognjište ovdje, prijateljstvo među susjedima i poštovanje su puno važniji za ove domaćine. Tako je danas mještana više nego po popisu 1991. godine.

''Imamo sreće, one koje su se rodile ovdje većinom su se u njemu i udale, a ove što dovodimo u selo prihvatimo i gledamo kao najbliže'', kazala je za „Nezavisne“ Tatjana Jonlija, jedna od mještanki i majka troje djece.

Tatjana je imala priliku ostati u Mostaru sa suprugom i djecom, gdje su bili jedno vrijeme poslije rata, ali rodno selo je, kažu, bilo puno bolji izbor.

Sukobe oko međe i zemlje komšije i rođaci u Krekovima nikad nisu imali, što je također rijetkost.

„U Krekovima se nitko nikada nije tužio zbog zemlje, ne pamtim ni da se netko posvađao. Bude pokoja sitna čarka, ali to se riješi“, kaže Tatjana.

Budući naraštaji će nastaviti ono što su njihovi roditelji počeli, a kako smo saznali kroz priču s mladima niko od tinejdžera ne želi otići u grad, već svoju budućnost vide u Krekovima.
Seosko igralište su uz malu pomoć donacija sami napravili, selo od smeća sami čiste, a sada planiraju da od svojih sredstava obnove objekt u kojem se organiziraju svadbe i druga veća okupljanja.

„Prije nekoliko dana sam aktivirala djecu, njih 30 se okupilo u roku od 20 minuta i sa mnom krenulo u čišćenje sela. Muškarci na jesen svi uzmu motorke i krenu u krčenje šiblja i drveća. Da ste nedavno došli kod nas pa da vidite – 50 traktora je u koloni išlo po pijesak da nasipaju put koji je propao. Nismo mi čekali da neko dođe pa da popravi“, kaže Tatjana.
Bilo je i onih mališana koji kažu da ne bi živjeli ni u najbližem im Nevesinju pored svojih Krekova.

Momčilo Vukotić, predsjednik Skupštine općine Nevesinje, kazao je kako je u posljednjih nekoliko godina urađeno desetak novih kuća. I njegovo rodno ognjište je tu.

„To je znak da selo ne da neće ostati pusto, nego da će nas iz godine u godinu biti sve više. Vodovod smo dobili prije dvije godine, urađene su i primarna i sekundarna mreža, sada čekamo da se završi još jedan bazen i da se pusti voda“, govori Vukotić.

Glavni prihodi su od poljoprivrede, stočarstva i, naravno, proizvodnja nadaleko poznatog sira iz mijeha.

„Jedan dio mještana Krekova radi u Nevesinju, ali to je opet mali broj kada se pogleda kako je bilo prije rata“, kaže Vukotić.

Krekovi nisu poznati samo kao jedno od najživljih sela u BiH, nego i po tome što je baš u ovom selu izbila čuvena buna protiv otomanskog carstva. U Krekovima je zapucala prva Nevesinjska puška.

Pored junaštva, Krekovi su važna destinacija i zbog činjenice da su najveće nalazište stećaka u BiH, zbog čega je ovaj lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom. Nekropola Kalufi broji 462 stećka. Nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.