Ukidanje viza građanima Bosne i Hercegovine za ulaz na teritorij Kosova od 1. siječnja 2025. godine otvorilo je BiH mogućnost za jači izvoz usluga, posebno u oblasti transporta, građevine i inženjeringa, namjenske industrije, gdje je fizičko prisustvo na tržištu ključan faktor za sklapanje i realizaciju poslova.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić kaže kako to još nije donijelo mjerljive pozitivne rezultate za bh. tvrtke, što se vidi i kroz činjenicu kako je trenutna robna razmjena manja u odnosu na prethodno razdoblje.
" Ipak, ovaj potez predstavlja jasan dugoročni benefit, jer smanjuje administrativne barijere, olakšava poslovna putovanja, brže uspostavljanje kontakata i operativno prisustvo na tržištu, a i blizina tržišta otvara prostor za intenzivniju suradnju ", kazao je Egrlić u intervjuu za Fenu.
Na osnovi dostupnih podataka, kako je naglasio, još se ne mogu vidjeti jasni prvi pokazatelji rasta ukupne trgovinske razmjene BiH i Kosova nakon odluke o ukidanju viza. Ukupan obim razmjene čak bilježi pad, sa 163,1 milijun KM u 2023. godini na 154,7 milijuna u 2024. i dodatno na 153,2 milijuna KM u 2025.
Trgovinski suficit BiH ostaje visok, ali se smanjuje iz godine u godinu. To, navodi Egrlić, sugerira kako je ukidanje viza za sada više strukturna i potencijalna prednost, dok se konkretni efekti na izvoz i ukupni obim razmjene još nisu materijalizirali i vjerojatno zahtijevaju više vremena, ali i dodatne poslovne inicijative.
" Po vrijednosti izvoza, na kosovskom tržištu najzastupljeniji su agro i prehrambeni sektor (najviše meso i mesne prerađevine, masnoće, proizvodi na bazi žitarica), drvna industrija, odnosno drvo i njegovi proizvodi, ali i sektor kemije i plastike, a od ruda na ovom tržištu mogu se pronaći i željezo i čelik iz BiH i njihovi proizvodi ", naveo je Egrlić.
Najveći potencijal za povećanje izvoza BiH na Kosovo, dodao je, imaju sektori u kojima domaće tvrtke već raspolažu razvijenim proizvodnim kapacitetima i konkurentnim cijenama. To se, prije svega, odnosi na prehrambenu industriju, posebno mliječne i pekarske proizvode, zatim građevinske materijale i proizvode od metala, koji su traženi zbog kontinuirane investicijske aktivnosti na Kosovu.
" Značajan prostor za rast postoji i u drvnoj i industriji namještaja, kao i u elektrotehničkim i energetskim proizvodima. Dodatno, ukidanje viza otvara mogućnosti za jači izvoz usluga, naročito u oblasti transporta, građevine i inženjeringa, gdje je fizičko prisustvo na tržištu ključan faktor za sklapanje i realizaciju poslova ", kaže Egrlić.
Na pitanje koje su glavne prepreke za jačanje izvoza bh. kompanija na kosovsko tržište, Egrlić kaže kako su danas te prepreke minimalne, a s obzirom na funkcionalnost CEFTA sporazuma, carinske i druge formalnosti su u velikoj mjeri riješene.
" Dakle, pravni i tehnički okvir za trgovinu je stabilan i omogućava nesmetan izvoz. Ono što ostaje kao izazov jeste nedovoljno iskorišten potencijal kroz aktivniju promociju bh. proizvoda i bolju organizaciju izvoza, kao i slabija prepoznatljivost na kosovskom tržištu. Ukratko, prepreke koje bi kočile izvoz u većoj mjeri više ne postoje, a uvjeti za jačanje trgovinske razmjene su sada povoljniji nego ranije ", ustvrdio je Egrlić.
Vanjskotrgovinska komora BiH, kako je rečeno, djeluje kao praktičan partner bh. tvrtkama u svakoj fazi izlaska i širenja na bilo koje novo tržište. Dodatno, Komora, kao članica i osnivač Komorskog investicijskog foruma Zapadnog Balkana, zajedno s Gospodarskom komorom Kosova i drugim komorama regije, implementira više projekata od interesa za gospodarstvenike.
Jedan od projekata koji je podržan od strane Europske komisije jeste projekt " EU podrška Komorskom investicionom forumu ", koji je direktno povezan s implementacijom Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište (CRM 2.0). Između ostalog, zahvaljujući ovom projektu organizira se zajednički nastupi tvrtki iz regije na sajmovima, B2B sastancima i u poslovnim delegacijama, tijekom kojih se, pored predstavljanja regije kao jedinstvenog ekonomskog tržišta, tvrtke iz regije, uključujući bosanskohercegovačke i kosovske tvrtke, međusobno umrežavaju.
Upitan koliko je izraženo interesiranje bh. tvrtki za sudjelovanje na sajmovima i poslovnim događajima na Kosovu, Egrlić podsjeća kako je VTKBiH kroz komorski sustav podržala sudjelovanje domaćih tvrtki na sajmu na Kosovu, a direktno su sudjelovale i na poslovnim događajima, te prepoznaju potencijal tog tržišta i važnost direktnog kontakta s partnerima.
" U narednom periodu planirano je da se ispita interesiranje kompanija za ovakve aktivnosti, kako bi se pripremile ciljane poslovne misije i promotivne inicijative koje bi olakšale pristup kosovskom tržištu i konkretno podržale jačanje izvoza ", kazao je on.
Kaže kako je najperspektivniji sektor za dublju ekonomsku suradnju BiH i Kosova prehrambena industrija, jer BiH ima određeni proizvodni kapacitet i iskustvo u izvozu unutar CEFTA sporazuma. Posebno se ističu mliječni proizvodi, konditorski asortiman i pekarski proizvodi, koji imaju dobar prijem na kosovskom tržištu zbog sličnih potrošačkih navika i blizine.
Pored toga, postoji prostor i u sektorima drvne i metaloprerađivačke industrije, koji mogu dopuniti izvoz prehrambenih proizvoda kroz građevinske i finalne industrijske proizvode. CEFTA okvir olakšava ovaj izvoz, omogućavajući bh. tvrtkama da svoje proizvode plasiraju brže i uz manje prepreka, dok istovremeno kreira platformu za širenje prisustva na regionalnom tržištu.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca KS Suhad Ećo smatra kako bi se još neki sektori sigurno mogli izdvojiti za tržište Kosova, kao što su metalska i elektroprerađivačka industrija.
" Mislim da namjenska industrija također ima jako veliku perspektivu za uvezivanje sa tim tržištem. Za Kosovo je privlačna i građevinska industrija, koja bi mogla zabilježiti jako dobre rezultate, IT sektor ", smatra Ećo.
U narednom periodu, dodao je, treba posebno sagledati mogućnost kod uvezivanja ova dva tržišta za razvoj IT poslovnih usluga, jer " već postoje neki pomaci koji su vidljivi na terenu ".
" Rezultati bi do sada bili bolji da se imalo razumijevanja i da su se ukinule vize za građane Kosova, jer dolazak poslovnih ljudi u BiH doveo bi do veće trgovinske razmjene. Sve države zapadnog Balkana riješile su problem viza, jedina BiH ima taj problem ", poručio je Ećo.
Ključna preporuka bh. gospodarstvenicima koji žele ući na kosovsko tržište je, kako kaže Ećo, da aktivno iskoriste postojeće trgovinske sporazume i blizinu tržišta, prvenstveno kroz CEFTA okvir, uz fokus na sektore gdje BiH ima komparativnu prednost.
