Konferencija o klimi: Krajnji čas za akciju

Konferencija COP25 od 2. do 13. prosinca u Madridu trebala bi dati zamah za spas planeta uoči godine u kojoj države trebaju iznijeti ambicioznije klimatske ciljeve te u jeku prosvjeda mladih aktivista i znanstvenih upozorenja da je krajnji čas za akciju.

Pregovarači iz 200 zemalja okupit će se u ponedjeljak u Madridu na UN-ovom samitu o klimi kako bi usuglasili pravila kojima će postići dogovoreni cilj o smanjenju globalnog zatopljenja prema odredbama Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Dvotjedna konferencija COP25 događa se u vrijeme objave brojnih znanstvenih radova koji potvrđuju da je krajnji trenutak za akciju, a brojne meteorološke katastrofe svjedoče da klimatske promjene nisu fikcija već stvarnost.

Sve se to odigrava se dok mladi ljudim diljem svijeta prosvjedima opominju starije da oni nisu vlasnici Zemlje već su je posudili od budućih naraštaja.

Madrid je preuzeo organizaciju kao druga zamjena pošto je Čile, suočen s nasilnim prosvjedima, u studenom otkazao domaćinstvo.

Zapravo je COP25 trebao biti održan u Brazilu no ta je južnoamerička država otkazala domaćinstvo kada je na njezin vrh stupio novi predsjednik, klimatski skeptik Jair Bolsonaro, kojeg je međunarodna zajednica oštro kritizirala zbog neprimjerena odgovora na razorne požare u amazonskim prašumama.

Vatrena stihija u toj regiji koju nazivaju plućima Zemlje samo je jedna od ekstremnih klimatskih nepogoda koje potresaju planet kao što su i požari u Australiji i Kaliforniji, smrtonosni uragan na Bahamima i nedavni rekordni plimni val u Veneciji.

Brazil nije jedina država čija je vlada neprijateljski raspoložena prema klimatskoj agendi. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je počeo proces povlačenja Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma i taj američki potez "visi" nad skupom COP25, kazala je za agenciju dpa Sherri Goodman iz neprofitne organizacije Centar za klimu i sigurnost.

S obzirom na američku odluku i preseljenje samita o klimi u Madrid "prvi je i najvažniji cilj, neovisno o tehničkim pojedinostima, nastaviti pokazivati jedinstvo većine zemalja i predanost većine da bude dio procesa", rekla je Goodman.

COP25 prilika je političarima da pokažu da su dobro čuli globalne pozive u akciju za spas planeta koje je povela švedska tinejdžerica Greta Thunberg. Ta 16-godišnja aktivistica nadahnula je milijune ljudi diljem svijeta da se pridruže štrajkovima za klimu u pokretu mladih nazvanom Petkom za budućnost.

U rujnu je Thunberg ukorila svjetske lidere zbog izdaje mladih ljudi i rekla im neka poslušaju riječ znanstvenika.

Brojna znanstvena upozorenja počela su kada je UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u 2018. godini objavio povijesno izvješće u kojem je upozorio na užasne posljedice za planet ako se atmosfera bude zagrijala više od 1,5 stupnjeva Celzijev.

Samit spremnih za 2020.

No ranije ovaj tjedan UN je objavio izvješće u kojem kaže da države moraju utrostručiti aktualne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili će promašiti zacrtani cilj iz Pariškog sporazuma da globalno zagrijavanje zadrže ispod 2 stupnja Celzijevih.

Kako sadašnja obećanja iz sporazuma 2015. lako premašuju granicu od 2 stupnja, države su obećale izraditi ambicioznije planove za zaštitu klime do kraja 2020., te donijeti strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050.

"Iduća godina stvarno je kritičan ispit da zemlje pokažu što su spremne učiniti da postignu ciljeve Pariškog sporazuma", rekao je David Waskow, direktor Međunarodne inicijative za klimu za neprofitni institut World Resources Institute (WRI).

"Zato se ovaj COP u mnogim aspektima smatra ključnim na tom putu, on je odskočna daska za ono što se treba dogoditi u 2020", kaže Waskow.

Do sada je 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, naznačile da su spremne povećati svoja obećanja iduće godine. Ali na njih otpada samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

Ugljični otisak

Većina velikih onečišćivača tek treba objaviti nove ciljeve za spas planeta od klimatskih promjena.

"COP25 može ubrzati ta kretanja i pokazati da su države zapravo spremne provesti obećanja (...) može donijeti zaključke o rokovima za 2020. za obveze koja će provoditi države", kaže Waskow.

Zajednički vremenski okvir za provedbu nacionalnih obveza vjerojatno će biti u središtu samita COP25. Upravo je vremenski okvir jedno od neriješenih pitanja zadnjeg samita održanog u poljskim Katowicama pod nazivom COP24 na kojem su donesena pravila za provedbu Pariškog sporazuma.

Drugo prijeporno pitanje o kojem će se raspravljati ove godine je kako se države mogu koristiti sredstvima tržišnog gospodarstva za ispunjenje svojih ciljeva.

Ugljični otisak može pomoći nekoj državi da postigne zacrtane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova tako što će ih financirati u drugoj državi.

Ali bez "valjanog nadzora i stege", ti propisi mogli bi "teško oslabiti akciju za klimu" stvarajući 'rupe u propisima' koje će omogućiti državama da se izvuku", smatra Yamide Dagnet iz WRI-ja.

Izaslanici na COP25 u Madridu trebaju se ozbiljno pozabaviti i financiranjem, a što je već izazvalo prijepor. Siromašne zemlje pogođene klimatskim promjenama traže da im se prizna pretrpljena šteta i zahtijevaju dugoročnu financijsku podršku.

Ključni samit Ujedinjenih naroda o klimi u 2020. trebao bi se održati u škotskome gradu Glasgowu, prenosi Hina.