Prodaja Sokola, Hekoma, Žitoprometa, FDM-a, Pamučne industrije Đuro Salaj i mnogih drugih prijeratnih hercegovačkih poduzeća koja su hranila narod i koja su u procesu privatizacije prodana za jednu marku konačno će biti objelodanjena.
Kriminal i korupcija o kojima su tisuće obespravljenih radnika pričale izići će na vidjelo, a nakon čega ni pravosudna tijela, koja su godinama zatvarala oči pred otimačinom u Hercegovini, neće moći ostati nijema.
Ovo je zasluga ministra gospodarstva u HNŽ-u Amera Zagorčića na čiju je inicijativu Vlada HNŽ-a usvojila odluku kojom će se svi privatizacijski ugovori i sve koncesije u HNŽ-u od rata do danas objaviti na internetskoj stranici županijske Vlade.
Radi se o više od 200 privatizacijskih ugovora koji javnosti moraju biti prezentirani najdalje za pola godine, piše Dnevni list.
''Građani i javnost moraju doznati kako su privatizirana poduzeća. Važno je da ljudi počnu dobivati vjeru u institucije, a ovo je jedan od koraka kada su institucije spremne uhvatiti se u koštac s kriminalom'', rekao je Zagorčić.
Skriveni ugovori
Naime, na zadnjoj sjednici Vlada je postavila rok od 180 dana Agenciji za privatizaciju HNŽ-a da javno objavi sve dosadašnje ugovore o privatizaciji, eventualne anekse i sporazume o raskidu tih ugovora.
Sve buduće ugovore o privatizaciji Agencija je dužna javno objavljivati u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu tog ugovora, aneksa ili sporazuma. Odlukom Vlade, sva ministarstva HNŽ-a su također dužna javno objaviti sve ugovore o koncesijama i eventualne anekse tih ugovora u roku od 30 dana, dok će svi budući ugovori o koncesijama morati biti objavljeni 15 dana od dana stupanja na snagu.
Zagorčić pojašnjava kako je do sada bio najveći problem to što do pojedinih ugovora nitko nije mogao doći.
''Prvi korak je da vidimo što piše u ugovorima. Na koji način su privatizirana poduzeća, kakve su bile obveze ljudi koji su ih kupovali i kako je tekao sam proces privatizacije u pojedinim poduzećima, ali i eventualni raskidi ugovora. Nakon toga ćemo i mi i cijela javnost moći vidjeti što je rađeno'', kazao je Zagorčić.
Propali milijuni
Poduzeća koja su nakon rata prodavana za mizerne svote bila su državno-narodska i jednoga dana mora se doznati istina o njihovoj prodaji jer u HNŽ-u nema ni 10 posto poduzeća koja su opstala nakon privatizacije.
Svima je jasno, pa i onima koji su projekt osmislili i započeli, da je proces privatizacije nešto najgore što se moglo dogoditi našoj državi, posebice Federaciji, a u startu nedorečen projekt mnogi su iskoristili. Prema nekim procjenama, samo u Hercegovini uništena su poduzeća koja su vrijedila više od milijardu maraka. Ta poduzeća prodana su za marku, deset maraka ili nekoliko milijuna, što je u usporedbi s njihovom stvarnom vrijednošću mizerija.
''Ukoliko se utvrde nezakonitosti, na Tužiteljstvu i pravosudnim tijelima je da u skladu sa svojim odgovornostima i opisima poslova pokrenu i određene sudske procese ukoliko je postojalo kriminalnih djelovanja'', poručuje Zagorčić.
Odluka Vlade tisućama radnika čija su poduzeća uništena neće donijeti nikakvu financijsku korist, ali hoće istinu i satisfakciju ako budu kažnjeni oni koji su za mizeriju prodali hercegovačke gigante i za 500 godina unazadili gospodarstvo u županiji.