Kakvu Neretvu šaljemo u rezervat?

Ušće Neretve postaje posebni rezervat prirode, zajedno sa Modro oko i jezero Desne te Kutima, objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH.

''Najveće bogatstvo i raznolikost faune odnosi se na svijet ptica, a na Ušću Neretve i riba. U dolini Neretve redovito se pojavljuje preko 150 vrsta ptica, a ukupno ih je zabilježeno preko 300 vrsta. Od toga 65 vrsta smatra se ciljnim vrstama područja ekološke mreže Delta Neretve. Kao najveći kompleks tršćaka u Republici Hrvatskoj, cijelo područje delte Neretve važno je i kao odmorište tijekom seobe ptica prema Africi, kao i za zimovanje ptičjih populacija iz sjeveroistočne i srednje Europe'', piše u javnom uvidu Prijedloga Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata na stranicama ovog hrvatskog ministarstva.

Industrija i ljudi

No, kada pomislimo na rijeku Neretvu sjetimo se da prije negoli ta snažna rijeka prijeđe hrvatsku granicu i oteče u Jadransko more, svojim najvećim dijelom prođe kroz brojna mjesta u Hercegovini. Tamo se s njom ponose, pjevaju joj, dive se mostovima i kupaju se u njoj, iako ona sve češće nije pogodna za kupanje. Upravo to pokazuje onu tamnu stranu naše brige o rijekama, ili konkretno o ovoj rijeci. Zato se može postaviti zanimljivo pitanje, kakvu to Neretvu šaljemo u rezervat prirode.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH nije odgovaralo na naše upite jesu li upoznati što sve rijeka Neretva ''proživi'' od svoga izvora u planinskim predjelima visoke Hercegovine do ''ulaza'' u Hrvatsku. Ipak, vrijedi podsjetiti na samo neke od događaja koji redovito ''uništavaju'' ugled Neretve čije će ušće ipak dobiti zaštitu.

Naime, zagađivanje rijeke od strane industrije, ali i običnog čovjeka traje već godinama. Počevši već od korita Neretve zabilježena su zagađenja na koja upozoravaju brojni ekološki aktivisti, ali vladajući najčešće bivaju bez razumijevanja. Jedan od takvih slučajeva je i izmjerena nedozvoljena količina teških metala koji prelaze granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u Neretvi kraj Konjica.

Tu su se, kako su jesenas poručivali iz udruge Zeleni Neretva, počele sve izraženije primjećivati ekološke promjene, kada su se učestalo počeli događati incidenti ispuštanja tehnoloških otpadnih voda nepoznatog sadržaja s lokacije poslovne zone u kojoj je smještena glavnina konjičke metalne industrije.

''Istina, slični incidenti su se događali i mnogo ranije ali su bili mnogo rjeđi i manje vidljivi, odnosno primijećena su ispuštanja prilikom velikih voda ili tijekom noći'', poručeno je tada za Bljesak.info.

Pomor ribe

Ova je samo jedna u nizu ''svježijih'' priča ekoloških katastrofa koje se događaju na rijeci. U Mostaru se Neretva zna često zamutiti, zahvaljujući kanalizaciji. Mostarski projekt stoljeća zvani "kolektori" vrijedan oko 130 milijuna maraka još nije proradio pa se i dalje sva kanalizacija i otpadne vode grada Mostara slijevaju u smaragdnu ljepoticu i njenu pritoku Radobolju.

Područje poznato po tome je i ono pokraj mosta Franje Blaževića, nekih pedesetak metara od lijeve obale, gdje iz cijevi koja je namijenjena za oborinske vode, kanalizacija teče niz pećine, livade i ulijeva se u Neretvu. Ribari su više puta kontaktirali nadležne službe, no nikakvu povratnu reakciju nisu dobili.

Osim kanalizacije, Neretva je znala primiti i svo smeće koje se nakupilo u kontejnerima. Naime, Radobolju koja se ulijeva u Neretvu zagadila je nečistoća koja je curila iz kontejnera za smeće, a koju je kiša saprala u ovu rijeku. Korito pritoke je također redovito ''ukrašeno'' smećem što nosi i prema glavnoj rijeci Neretvi, a spomenuto izlijevanje gradske kanalizacije u nju postalo je normalna pojava.

Bakterije u vodi

Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva HNŽ-a za 2018. također je u upozorila kako su ''tečne otpadne materije u gradskim područjima Mostara, Konjica, Jablanice, Čapljine, Stoca, kao i drugim općinama Kantona svedene u korito rijeke Neretve i njenih pritoka bez prethodnog prečišćavanja, što ugrožava kvalitetu vode u vodotoku rijeke Neretve''.

''Samo neka industrijska postrojenja imaju uređaje za prečišćavanje, ali je veliki broj njih zbog dotrajalosti ili neispravnosti van upotrebe. U područjima gdje ne postoji organizirano prikupljanje tečnih otpadnih materija kanalizacijskim sustavom, otpadne vode se sakupljaju u septičke jame koje često ne zadovoljavaju osnovne sanitarno-higijenske standarde. Na našem području najčešće se za tu namjenu prave tzv. 'upojne jame' odnosno jame sa propusnim dnom. One su u poroznom tlu, kakvo je kraško u Hercegovini, veliki potencijalni rizik za kontaminaciju tla i podzemnih voda'', navedeno je.

Uz kanalizaciju, industriju i deponije, stvarni problem društva oko rijeke Neretve je što ono samo ne brine o vlastitom zdravlju. Svjedoci smo svakojakih snimki na kojima su stanovnici znali iz svojih malih prijevoznih sredstava u rijeku izbacivati smeće, gume i ostali otpad.

Podsjetimo, kupališta na rijeci Neretvi u Mostaru ne zadovoljavaju već godinama uvjete za kupanje, prema Odjelu za vode Agencije za vodno područje Jadranskog mora. Godine 2018. prilikom testiranja je u vodi pronađena i bakterija Escherichiae coli i crijevne enterokoke. Bliži se testiranje kvalitete vode i za ovu godinu, a na rezultate se bojimo i pomisliti.