Kakve nas promjene čekaju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju?

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, nakon 1. srpnja, doći će do promjena u institucionalnom i ugovornom smislu s Bosnom i Hercegovinom, ali i očekuju nas značajne promjene u pogledu trgovinskog režima, zbog ulaska Hrvatske u EFTA-u i izlazak iz CEFTA-e.

Ovo je prilikom boravka u svom rodnom gradu Sarajevu kazala zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić.

''Hrvatska vlada intenzivno radi na pripremi novog okvira, održava se intenzivan dijalog s predstavnicima izvršne vlasti u BiH te se održavaju i trilateralni sastanci predstavnika RH-BiH te Europske komisije, poglavito vezano za pogranično područje te prelazak na onim graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati prijevoz hrane i životinja, a koji mora biti osiguran u smislu veterinarske i fitosanitarne zaštite i standarda'', navodi Mulić.

Činjenica je da RH ima više od 1.000 kilometara granice s BiH te da brojni državljani BiH imaju i hrvatsko državljanstvo što znači da će postati građani Europske unije.

''Velik broj ljudi svakodnevno prelazi granicu te smo tražili da se u slučaju prelaska granice omogući prijelaz samo s osobnom iskaznicom. S obzirom na broj graničnih prijelaza nije izvjesno u kojoj ćemo mjeri uspjeti, jer su i hrvatski državljani imali mogućnost ulaska u Sloveniju s osobnom iskaznicom, ali uz karton na kojem se pečatom evidentirao svaki ulazak i izlazak iz Republike Slovenije, kao države članice Europe unije'', kazala je Mulić.

Također, došlo je do stavljanja izvan snage Sporazuma o ukidanju viznog režima s BiH. Isto se dogodilo s Turskom, Rusijom i Ukrajinom, "a ne treba smetnuti da su brojni turisti na hrvatskom primorju baš turisti iz BiH te zadnjih nekoliko godina bilježimo značajan porast turista iz Rusije i Turske".

Sve se to potencijalno može odraziti na prihode od turizma, odnosno na broj dolazaka iz ovih područja.

''Naime, Hrvatska će od 1. srpnja biti obvezna uskladiti svoj vizni režim s onim Europske unije tako da će se zahtijevati vize za državljane Bosne i Hercegovine koji su nositelji nebiometrijskih putovnica. Svi koji imaju biometrijsku putovnicu BiH moći će ulaziti bez viza'', kazala je Mulić.

Kao saborska zastupnica, navodi da će doći do nekih promjena i na razini parlamentarne suradnje kao oblika institucionalne suradnje.

Naime, Odbor za europske integracije Hrvatskog sabora, čija je članica i Mulić, bio je aktivno uključen u rad Konferencije parlamentarnih odbora za europske integracije (COSAP) od njegovog osnivanja 2005.

''Kroz COSAP nam je pružena prilika za usku suradnju s odborima nadležnima za pitanja europskih integracija parlamenata država jugoistočne Europe. O uspješnosti COSAP-a govori i težnja drugih parlamentarnih odbora regije za osnivanjem sličnog formata sastanaka.

Istupanje Hrvatske iz COSAP-a, CEFTA-e te drugih institucionalnih oblika političke ili ekonomske suradnje nikako ne treba shvatiti i kao prekid naših međusobnih odnosa, već samo kao početak novog načina suradnje, koja će se, uvjerena sam, biti barem jednako uspješna, samo se trebamo prilagoditi novim uvjetima'', kaže Mulić.

Najavljuje da će proširenje EU na jugoistok Europe biti jedan od glavnih prioriteta Hrvatske kao države članice Europske unije.

''Hrvatski sabor je u više navrata iskazao svoju predanost politici proširenja, osobito u vidu donošenja Deklaracije o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi. Lekcije naučene u hrvatskom pretpristupnom procesu primijenit će se na sve sadašnje i buduće zemlje kandidatkinje, kao što su tijekom pristupanja Hrvatske primjenjivane lekcije iz prethodnih proširenja.

Hrvatska zakonodavna i izvršna vlast kontinuirano naglašavaju našu predanost da se stečena iskustva prenesu i uspješno primijene u državama regije, jer je cilj članstvo svih koji ispunjavaju uvjete'', naglašava ona.

Da bi se što lakše ispunili ti uvjeti, predložen je i novi oblik suradnje - ugovori o europskoj, odnosno euroatlanskoj suradnji, kakav je već potpisan s Crnom Gorom.

Također, oformljen je Centar izvrsnosti pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova putem kojeg članovi hrvatskog pregovaračkog tima i stručnjaci prenose svoja iskustva državama u regiji, nekoliko takvih seminara već je održano u Sarajevu i Mostaru.

''Zaključno, rekla bih da su političke elite u Hrvatskoj vrlo svjesne promjena i reperkusija na različite oblike suradnje u regiji, svjesni su ih gospodarstvenici koji iznalaze niše za sebe, ali vjerujem da će proći još vremena dok građani u potpunosti ne uvide sve promjene i postupno se ne naviknu na njih'', kazala je zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić.