Kako građani u BiH preživljavaju stalna poskupljenja hrane?

Rast cijena hrane na svjetskim tržištima, koji prema novim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda traje treći mjesec zaredom, odražava se i na Bosnu i Hercegovinu, gdje građani sve teže podnose poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Trend rasta cijena povezuje se s poskupljenjem biljnih ulja i energije, ali i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku, koje utječu na ključne trgovačke rute. Dok se na svjetskim burzama bilježe nova upozorenja zbog rasta cijena hrane, posljedice se najizravnije osjećaju u lokalnim trgovinama. Indeks cijena hrane u odnosu na prošlu godinu viši je za dva posto.

Trgovkinja Muratka Banda kaže kako su cijene ranije znatno porasle, ali kako se kod pojedinih proizvoda sada bilježi blago smanjenje.

''Bilo je došlo do poskupljenja, baš dobro je bilo poskupjelo sve. Sada su blago počele smanjivati se cijene. Evo, recimo, rajčica je bila poskupjela na deset maraka, sada je sedam maraka, ima je i od pet'', rekla je Banda.

Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, u usporedbi ožujka 2025. i ožujka 2026. godine, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj zabilježen je rast cijena osnovnih životnih namirnica. Najveći rast bilježi povrće, koje je u Federaciji BiH u pojedinim kategorijama poskupjelo i do 20 posto, zatim meso, čiji se rast kreće između pet i osam posto, te voće koje je poskupjelo gotovo sedam posto.

U Republici Srpskoj zabilježen je rast cijena kruha i maslaca, dok su mliječni proizvodi uglavnom imali blagi pad. Ukupno gledano, podaci pokazuju nastavak inflatornog pritiska na osnovne prehrambene proizvode, uz izraženija poskupljenja svježih namirnica i mesa.

Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini ne pokriva ni polovicu potrošačke košarice jedne četveročlane obitelji, pokazuju službeni podaci zavoda za statistiku. Iz Udruge za zaštitu potrošača ''Futura'' iz Mostara navode kako su građani u velikoj mjeri prepušteni sami sebi te kako je država u mnogim područjima zakazala.

Marin Bago iz Udruge potrošača ''Futura'' Mostar upozorava kako Bosna i Hercegovina uvozi većinu hrane koju konzumira.

''Uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo. Mi nemamo nikakav pristojan plan razvoja poljoprivrede i stočarstva. Stvari se ne mogu popraviti preko noći, jedino ako ulažemo u proizvodnju svoje hrane. Međutim, ta poruka je u biti brutalna i tamna, znači prepušteni ste sami sebi. Posadite malo hrane kako biste imali što pojesti. Moramo se upitati što će nam onda država'', rekao je Bago.

S obzirom na globalni rast cijena nafte, poremećaje na tržištu energenata i inflatorne pritiske koje potvrđuju domaći statistički zavodi, u idućem razdoblju može se očekivati nastavak pritiska na cijene i mogućnost dodatnih poskupljenja, prenosi BHRT.