Kako bi Mostar mogao uštedjeti pola milijuna godišnje na struju?

Grad Mostar mogao bi godišnje uštedjeti oko 551.000 KM na računima za električnu energiju ugradnjom solarnih elektrana na 76 javnih objekata. Pokazali su to rezultati studije predstavljene u četvrtak u Gradskoj vijećnici Mostara, a prvi projekti trebali bi krenuti već u ponedjeljak.

"Studiju potencijala solarne energije na krovovima javnih objekata Grada Mostara" izradila je sarajevska tvrtka nLogic, analizirajući 202 javna objekta s ukupnom površinom krovova od približno 71.000 četvornih metara.

Solarne elektrane na školama i javnim ustanovama

Analizom je utvrđen ukupni tehnički potencijal od oko 4.900 kilovata vršne snage (kWp), što bi moglo omogućiti proizvodnju približno 6.800 megavatsati električne energije godišnje.

Za postavljanje solarnih elektrana namijenjenih vlastitoj potrošnji odabrano je 76 najpogodnijih objekata. Njihova ukupna instalirana snaga iznosila bi 1.590 kWp, uz procijenjenu godišnju proizvodnju od 2.213 MWh.

Voditelj projekta ispred Grada Mostara Darko Knezović najavio je početak prve faze kroz projekt Apollo, za koji je osigurano oko 500.000 KM.

"Kod Gradske vijećnice napravit ćemo natkriveni parking gdje ćemo proizvoditi električnu energiju koju ćemo koristiti za Osnovnu školu za djecu s poteškoćama u razvoju 'Moj svijet', Pučkoj kuhinji i Vijećnici. Također, planirana je solarna elektrana na školi u Centru 2, Narodnom pozorištu Mostar i u Centru za stare i iznemogle u Luci, Tekija", kazao je Knezović.

Dodao je kako Grad već ima više od jednog megavata instalirane snage na javnim površinama.

"Želimo biti grad dobre energije"

Knezović je naglasio da projekt nije važan samo zbog smanjenja računa za električnu energiju, nego i zbog budućeg energetskog razvoja Mostara.

"Mostar želi biti grad dobre energije, želimo iskoristiti potencijal naših krovova, koji je ogroman", poručio je.

Foto: Bljesak.info / Rezultati studije o solarnoj energiji na javnim objektima u Mostaru

Posebno je istaknuo važnost suradnje s Federalnim ministarstvom energetike, Fondom za zaštitu okoliša, Operatorom za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (OIEIEK), Regulatornom komisijom za energiju u Federaciji BiH (FERK) te drugim institucijama.

Prema njegovim riječima, njihova je podrška važna kako bi Grad mogao odrediti daljnje korake i eventualno prilagoditi planove.

Koliko stoji solarna elektrana za kućanstvo?

Vršitelj dužnosti člana Uprave OIEIEK-a Armin Đuliman govorio je o mogućnostima koje solarna energija pruža građanima.

Prema njegovoj procjeni, ukupni troškovi postavljanja solarne elektrane snage 10 kilovata, od početne ideje do završetka projekta, ne bi trebali prijeći 15.000 KM.

"Administrativna procedura sve je jednostavnija jer ta energija je sada svakome potrebna. Moja preporuka svim građanima je da se prilikom odluke o kupovini komponenti za takvu elektranu uvijek odlučuju za više efikasne solarne panele i provjerene proizvođače opreme jer ta elektrana nije od danas do sutra nego će obavljati svoju funkciju 30 godina", kazao je Đuliman.

Procijenio je da bi se ulaganje, uz subvencije OIEIEK-a, moglo isplatiti za pet do sedam godina.

Đuliman je istaknuo i važnost građanske energije, odnosno proizvodnje električne energije koju građani sami koriste u svojim domovima.

"Ova studija podržana je od strane institucija kojima se mora vjerovati i napravljena od odgovarajućih i vrlo kvalificiranih kadrova i nema nikakve sumnje da će polučiti rezultate na način da će građani sve više i više prihvaćati građansku energiju kao svoju energiju, energiju za svoj dom", rekao je Đuliman.

Foto: Bljesak.info / Rezultati studije o solarnoj energiji na javnim objektima u Mostaru

Gradsko vijeće podržalo osnivanje energetske zajednice

Tajnica Gradskog vijeća Mostara Marija Soldo istaknula je kako Vijeće podržava projekte obnovljivih izvora energije.

Podsjetila je da je na posljednjoj sjednici donesena odluka o osnivanju zajednice obnovljive energije za potrebe određenih gradskih ustanova.

Studija je izrađena u okviru "Programa razvoja solarnih sustava za proizvodnju električne energije na javnim objektima Grada Mostara", koji je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Dokument je usklađen s Akcijskim planom održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Mostara.

Uz studiju su predstavljeni i prateći strateški dokumenti za razdoblje do 2030. godine, među kojima su detaljni energetski auditi javnih objekata, analiza sustava klimatizacije, plan mobilizacije financijskih sredstava te akcijski plan ugradnje solarnih sustava.