Jedu li građani BiH sigurnu hranu?

Da na tržištu Bosne i Hercegovine, prvenstveno zbog neusvajanja niza propisa Europske unije, i dalje ima hrane koja je štetna i neprikladna za zdravlja ljudi, na to već izvjesno vrijeme upozoravaju nadležne državne institucije.

Fitosanitarni sektor, kao i sektor sigurnosti hrane u cjelini, od vitalnog su značaja za očuvanje ne samo zdravlja ljudi već i životne sredine, a u konačnici i ekonomije u Bosni i Hercegovini.

Pesticidi u hrani

Upravo ova dva sektora su zbog svoje prirode, kada je riječ o propisima EU, konstantno podložna promjenama. To samo po sebi predstavlja i izazov za BiH, koja kao zemlja kandidat za članstvo u EU mora ići ukorak s najboljom europskom praksom..

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić za Fokus.ba kaže da su domaći pravilnici koji tretiraju pesticide u hrani, kao i oni o prehrambenim aditivima posljednji put usklađeni sa zakonodavstvom EU 2021. godine. Posljednje izmjene Pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama za određene kontaminante desile su se 2018. godine.

''Od razdoblja donošenja ovih propisa u BiH do danas došlo je do brojnih izmjena i dopuna u zakonodavstvu EU. Agencija je, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenula proceduru i izradila prednacrte predmetnih propisa u koje su inkorporirane najnovije izmjene zakonodavstva EU, te ih dostavila na komentare nadležnim organima entiteta uključenim u izradu propisa, ali je evidentan nedostatak spremnosti za preuzimanje propisa EU u zakonodavstvo BiH'', istaknuo je Hajrić.

Izrada novog zakona

Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su nedavno u odgovoru na poslaničko pitanje naveli da su pristupili izradi novog zakona o hrani, te je formirana radna grupa koja novo rješenje treba uskladiti s pravnom tečevinom EU.

Pročitajte još

Zanima li ikoga kakva je kvaliteta hrane koju naša djeca jedu?

Hajrić u izjavi za Fokus kaže da je nedavno u sklopu IPA Twinning projekta ''Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanju s pravnom tečevinom EU u sektoru sigurnosti hrane'' provedeno niz projektnih aktivnosti koje su rezultirale unapređenjem veoma značajnih segmenata sektora sigurnosti hrane.

Među njima su, navodi, aktivnosti na usklađivanju propisa o hrani s pravnom tečevinom EU, na poboljšanju kapaciteta nadležnih tijela i subjekata u poslovanju s hranom za provođenje propisa i standarda EU u oblasti higijene hrane i službenih kontrola hrane, kao i samog sistema registracije oznaka porijekla hrane.

''Posljednji slučaj hrane na bh. tržištu za koju je utvrđena neusklađenost s važećim propisima odnosi se na tjesteninu bez glutena (Pasta D’oro gluten free – 500 g), porijeklom iz Rumunije, u kojoj je utvrđena prisutnost nedozvoljenih količina mikotoksina deoksinivalenola. Informacija o navedenom proizvodu zaprimljena je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), što također potvrđuje značaj preuzimanja i primjene standarda EU'', kazao je Hajrić.

Napominje da su u okviru procesa samokontrole svi subjekti u poslovanju s hranom u BiH dužni uspostaviti i provoditi redovne kontrole higijenskih i zdravstveno-tehničkih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njihovom kontrolom.

''Naravno, potrebno je dodatno raditi na preuzimanju i implementaciji novog zakonodavstva EU o službenim kontrolama hrane. U skladu s pretpristupnim obavezama, a na osnovu Izvještaja o napretku koji priprema EU, naša zemlja treba ubrzati pripreme za nacionalne referentne laboratorije, a prije svega povećanjem broja akreditiranih laboratorijskih metoda koje se koriste u higijenskoj, veterinarskoj i fitosanitarnoj kontroli, analizama hrane i hrane za životinje'', ističe Hajrić.

Projekt EU

Da EU kontinuirano podržava unapređenje fitosanitarnog sektora u BiH u cilju povećanja konkurentnosti i usklađivanje sa standardima EU, demonstrirano je i nedavno nakon uspješnog provođenja Twinning projekta EU, vrijednog 1,5 milijuna eura. Projekt je podržao postepeno usklađivanje i izgradnju institucionalnih kapaciteta fitosanitarnog sektora u BiH u posljednje tri i po godine.

Iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, koja je vodeća korisnička institucija u ovom projektu, za Fokus su naveli da je ovaj projekta obuhvatio sve segmente u fitosanitarnom sektoru, i to: zdravlje bilja, sjeme i sadni materijal, zaštita novih sorti, fitofarmaceutska sredstva.

''Kroz IPA 2018 (od 2020. do sada) predviđeno je više od 2 milijuna eura za fitosanitarni sektor. Više od pola milijuna eura (558.220 eura) za 25 automobila za fitosanitarne inspektore na nivou entiteta i Brčko Distrikta (kako na granici tako i u unutrašnjosti), ukupne vrijednosti 331.498 eura. Zatim za različitu informatičku opremu (ukupno 179 komada razne opreme, desktop računara, laptopa, štampača, skenera i dr) za fitosanitarne inspektore i Upravu, ukupne vrijednosti 199.155 eura. Također, obuhvaćena je i nabavka 14 frižidera za inspekcijske službe u entitetima i Brčko Distriktu ukupne vrijednosti 27.567 eura'', istaknuli su iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja.

Napomenuli su da je i kroz navedeni Twinning projekta rađeno na harmonizaciji zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom. To se odnosi na pripremu prijedloga novog zakona o zdravlju bilja, novog zakona o sredstvima za zaštitu bilja, kao i novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu te podzakonskih akata. U narednom periodu, dodaju, predstoji još usklađivanje koje se odnosi na nadležnosti unutar BiH.

''Zasigurno možemo tvrditi da je ovo bio jedan uspješan projekta, ali isto tako moramo biti svjesni da nam još dosta toga treba i iskreno se nadamo da ćemo kroz projekte EU moći nastaviti gdje smo stali s ovim projektom. Kroz ovaj projekt podigli smo svijest o fitosanitarnom sektoru u BiH, posebno kod poljoprivrednih proizvođača'', zaključuju iz Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja.