Javna uprava u BiH ne zna što je transparentnost

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), u suradnji s Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN), prezentirao je na konferenciji u Sarajevu nalaze monitoringa reforme javne uprave u oblasti upravljanja ljudskom resursima i transparentnosti, integriteta i odgovornosti, javlja Anadolu Agency (AA).

Nalazi monitoringa svjedoče o veoma skromnim rezultatima javne uprave u oblasti transparentnosti, integriteta i odgovornosti. Informacijama od javnog značaja se pristupa reaktivno, putem zahtjeva za pristup, a pojam proaktivne transparentnosti je slabo poznat institucijama, koje jako malo napora ulažu u bolju preglednost i vidljivost informacija.

Institucije nemaju praksu izdvajanja i objavljivanja proračunskih podataka i podataka o izvršenju proračuna na svojim web stranicama. Od 20 institucija, samo su dvije (jedna sa BiH i jedna s nivoa FBiH) usvojile plan integriteta. U Republici Srpskoj, sam pojam "plan integriteta“ poznat je tek u jednoj instituciji, što pokazuje da se još uvijek zabrinjavajuće malo čini na prevenciji korupcije, navodi TI BiH. Na to sve, mali broj pokrenutih disciplinskih postupaka je zabilježen na svim nivoima, što pokazuje da ni represivni mehanizmi ne funkcioniraju u adekvatnoj mjeri.

U upravljanju ljudskim resursima, problem i dalje predstavljaju netransparentni procesi zapošljavanja. Sustav planiranja potreba za ljudskim resursima je slabo razvijen - planiranje je na kvantitativnoj osnovi, dok se o profilu potrebnih ljudi vrlo malo vodi računa. U monitoringu se navodi kako je napredak vidljiv u oblasti analize i klasifikacije radnih mjesta, ali postojeći opisi svojim sadržajem i strukturom ne zadovoljavaju potrebe moderne uprave. Praksa praćenja i ocjenjivanja rada zaposlenih nikad nije na pravi način shvaćena, a onda ni prihvaćena od rukovodilaca u upravnim strukturama, što najjasnije ukazuje na nedostatak menadžerskih i liderskih sposobnosti onih koji su na rukovodnim mjestima.

Lejla Ibranović, v.d. izvršnog direktora TI BiH, istaklnua je u svom uvodnom obraćanju da je cilj monitoringa ukazati na konkretan utjecaj provedenih aktivnosti i uloženih resursa u reformske procese, te da nalazi pokazuju da reforme ni po dubini, ni po obimu nisu ostvarile adekvatne rezultate, uzimajući u obzir uložene resurse u prethodnih nekoliko godina.

"Ovi nalazi izvještaja nedvosmisleno ukazuju da je potrebno ozbiljnije i sistematičnije pristupiti reformi javne uprave, naročito u kontekstu obveza i zahtjeva koje EU postavlja pred BiH u procesu proširenja i europskih integracija“, istakla je Ibranović, navedeno je iz TI BiH.

Mario Vignjević, Programski menadžer za oblast reforme javne uprave Švedske međunarodne agencije za razvoj, koja je financijski podržala projekt, istaknuo je da ključni izazov ostaje rješavanje koordinacije reformskih procesa i volja aktera koji sudjeluju u reformama javne uprave.

''Značajna uložena sredstva prethodnih godina koje je Vlada Švedske alocirala za reformu javne uprave decidno ukazuju na opredijeljenost Vlade Švedske da domaćim vlastima i institucijama pruži svu potporu da javnu upravu učine transparentnijom, profesionalnijom, efikasnijom i od koristi za sve građane. Nalazi monitoringa koji su danas prezentirani i ukazuju na potrebu da domaće vlasti i institucije reformu javne uprave shvate krajnje ozbiljno'', istaknuo je Vignjević.