Italija će zaviti Europu u crno ako se stanje ne popravi

Talijanska je ekonomija desetak puta veća od grčke, a rastući državni dug i već desetljeće neriješeni problemi anemičnog gospodarstva prijete situacijom koja bi mogla imati puno teže posljedice za zajedničku europsku valutu od grčke krize koja je prije nekoliko godina ionako bacila eurozonu na koljena

Tradicionalno ekonomski nestašan jug Europe ponovo bi mogao uzburkati globalna tržišta ostvare li se crne slutnje dijela analitičara i ekonomista da bi se situacija u Italiji mogla pretvoriti u ozbiljniju recesiju, pa čak i financijski slom. Lekcija iz Grčke i strah od kraha jedinstvene europske valute, koji su obilježili prvi dio ovog desetljeća, još su uvijek relativno svježi, no čak i to iskustvo ne bi bilo od prevelike pomoći krenu li stvari u Italiji s lošeg na gore, piše Tportal.

Ekonomisti, na čije se procjene i analize poziva portal Business Insider, upozoravaju na potencijalno kobnu kombinaciju visokog talijanskog duga i problematičnog stanja u gospodarstvu. U dva posljednja lanjska kvartala Italija je ostvarila pad ekonomske aktivnosti i time ušla u recesiju. Inicijalni podaci za prvo ovogodišnje tromjesečje ukazuju na to da je nova godina donijela minimalni oporavak, no to ne ulijeva previše nade za rješavanje dugogodišnje krize u gospodarstvu koja muči susjede sa zapadne strane Jadrana.

Još od financijsko-ekonomske krize s kraja prošlog desetljeća Italija ne uspijeva uhvatiti jači zamah u oporavku. Cjelokupnu situaciju u posljednjih nekoliko godina dodatno pogoršava nagli rast talijanskog duga koji je premašio dva bilijuna eura i razinu od 130 posto tamošnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). Na toj razini talijanski je dug posljednji put bio tijekom Drugog svjetskog rata.

Analitičari stoga strahuju od mogućeg kompliciranja situacije jer dohvati li Italija opasnu razinu zaduženja, europska pravila će joj diktirati oštriju politiku štednje, kao što se to dogodilo i u Grčkoj. U tom slučaju talijanske vlasti morat će skresati državne investicije koje potiču rast ekonomije. Određeni izlaz bi se možda mogao tražiti u preraspodjeli proračuna, ali to uvijek nosi rezove u socijalnim davanjima i programima, što zauzvrat dovodi do rasta nezadovoljstva građana.

Talijanska ekonomija je gotovo deset puta veća od grčke i ako je malena Grčka mogla stvoriti paniku i strah na financijskim tržištima, a i puno šire, nije potrebno previše mašte da bi se zamislilo kakve bi posljedice ostavio eventualni talijanski krah. Analitičar Jack Allen iz tvrtke Capital Economics za Business Insider izjavio je da bi takva situacija 'mogla opet ugroziti samu jedinstvenu valutu'.

Talijanske vlasti pokušavaju pronaći nekakvo rješenje, no zasad ništa konkretnije nije na vidiku. Prije nekoliko tjedana, prilikom gostovanja kineskog predsjednika Xi Jinpinga, Italija je s Kinom potpisala sporazum o pristupanju inicijativi 'Jedan pojas, jedan put', kojom Kina kroz niz infrastrukturnih projekata na neki način nastoji obnoviti nekadašnji Put svile, odnosno olakšati i ubrzati trgovinu između Europe i istočne Azije. Potpisivanje sporazuma izazvalo je niz kritika sa Zapada, no talijanski premijer Giuseppe Conte na njih je odgovorio kazavši da sam sporazum nije obavezujući ni na koji način, ali da 'predstavlja mogućnost za našu zemlju'.

Situaciju u vrhu talijanske vlasti otežava napetost između dvije strane koje čine koalicijsku vladu. Desničarska Liga, koju predstavlja zamjenik premijera Matteo Salvini, teško dolazi do zajedničkog jezika s populističkim Pokretom 5 zvijezda, koji, na istoj poziciji zamjenika premijera, zastupa Luigi Di Maio. Analitičari ne vjeruju da će zajednička vlada dočekati kraj petogodišnjeg mandata, piše Tportal. 

Među glavnim problemima talijanske ekonomije koje ističu ekonomisti nalaze se manjak produktivnosti, smanjivanje raspoložive radne snage, što ne može zaustaviti čak ni imigracija, općenito loše upravljanje i korupcija te sporost talijanskog pravosuđa i nedostatan pristup kreditima za talijanske kompanije. Nizak iznos kreditiranja odraz je dodatnog problema koji proizlazi iz nezavidne situacije talijanskih banaka.

One se već godinama muče s nepovratnim kreditima kao posljedicom anemičnog gospodarstva, a neizvjesnost oko budućeg talijanskog rasta muči ih i s druge strane. Banke u vlasništvu imaju znatan udio državnih obveznica, što znači da bilo kakav rast nepovjerenja prema talijanskoj državi automatski znači i rast rizika za njih. Uz sve to, tu su i drugi interni problemi.

Najveća tamošnja banka UniCredit, vlasnica Zagrebačke banke, nagodila se prije dva tjedna s američkim vlastima te je pristala platiti 1,3 milijarde dolara zbog kršenja međunarodnih sankcija. UniCredit je klijentima iz Irana, Kube, Libije i drugih država pod sankcijama omogućavao provedbu transakcija vrijednih milijarde dolara i pomagao im u njihovom zataškavanju. Uz to, nedavno je objavio da se nalazi u grupi banaka pod istragom oko mogućeg udruživanja u kartel na tržištu obveznica.

Uz pretpostavku pogoršavanja situacije u Italiji, analitičari vjerojatnost od raspada eurozone zasad procjenjuju na ispod pet posto, no vjerojatnost pojave financijske krize slične onoj u Grčkoj stavljaju na 25 do 30 posto. Talijanska vlada je nedavno snizila svoju procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu s jedan na samo 0,2 posto. Neki komentiraju da je situacija gora nego što to vlast procjenjuje. Profesor s milanskog sveučilišta Bocconi, Carlo Alberto Carnevale-Maffe, u izjavi za Deutsche Welle kazao je da ne očekuje rast, odnosno da bi Italija mogla čak zabilježiti pad jer je domaća potražnja slaba, a državne i privatne investicije su smanjene.

Uz moguće dalekosežne i dugoročne ozbiljne posljedice za eurozonu i Europsku uniju, gospodarska situacija u Italiji važna je i na nešto bližoj razini za hrvatske poduzetnike. Italija je najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i domaći poduzetnici su lani u nju izvezli robe u vrijednosti od 2,1 milijarde eura. Uz to, Italija je jedna od samo četiri države iz koje u Hrvatsku  pristiže više od milijun gostiju, zbog čega bi bilo kakvo usporavanje ili čak krah tamošnje ekonomije zasigurno ostavili traga i na domaću privredu, piše Tportal.