Investitor ne odustaje: Još se vodi bitka za Bunu

Nakon što je Odjel za urbanizam Grada Mostara ranije odbio zahtjev investitora 'Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o. Podružnica obnovljivi izvori Mostar' za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju dviju mini hidroelektrana Buna I i Buna II s obrazloženjem da se traženi lokalitet nalazi u dijelu toka rijeke Neretve, koji je proglašen zaštićenim objektom prirode, investitor je sada podnio žalbu na ovo rješenje.

Pročitajte još

Upornost se isplatila: Neće biti mini hidroelektrana na Buni

U svojoj žalbi investitor navodi kako nije sporna odluka Grada o proglašenju područja zaštićenim objektom prirode, ali, ističu, kako se taj dio odnosi samo na ''jedan kilometar uzvodno od proširenja do početka kanjona i jedan kilometar niže Fabrike duhana s lijevom i desnom obalom''.

Laž

Prema tome, tvrde, kako se odluka o proglašenju zaštićenog objekta prirode ne odnosi lokacija na koju su oni planirali izgradnju dviju mini hidroelektrana Buna I i Buna II.

''To je čista laž. Njegov odvjetnik je tu vješto izbjegao podatak da je kompletan tok rijeke Neretve pod zaštitom prirode, i uzvodno i nizvodan. Samo ušće rijeke Bune, gdje on misli kopati, je pod zaštitom druge kategorije, dok je Bunica zaštićena prvom kategorijom'', objašnjava za Bljesak.info Oliver Arapović, predsjednik ekološke udruge Majski cvijet.

''Hvataju se za jednu mrvicu. Primat na to područje, koje oni ističu kao zaštićeno,  kilometar od Fabrike duhana, imala je vojska JNA.  To je bilo pod posebnom zaštitom. Na tom području se nije smjela loviti riba, niti bilo što drugo raditi. Sad se oni hvataju za to, kao da u dokumentu stoji da je samo taj dio pod zaštitom, što nije istina. Cijeli tok rijeke Neretve je pod zaštitom'', objašnjava Arapović.

Investitor 'Hercegovina građevinsko zanatstvo d.o.o. Podružnica obnovljivi izvori Mostar' u žalbi ističe kako lokacija na kojoj namjeravaju graditi mini hidroelektrane, parcele Bačevići, Slipčići i Hodbina se ''nalaze više od deset kilometara  dalje, nizvodno od prostora predviđenim  Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH''. Ukoliko bi se izgradila mini hidroelektrana na mjestu koje investitor traži dozvolu za građenje, Arapović upozorava,  tok rijeke Neretve nepovratno bi se uništio u cijelom njezinom području.

Priroda je to pravila milijunima godina

''Ne možete vi odjednom napraviti ovo što mi sada imamo. Pa to je priroda pravila milijunima godina. Sad dođe jedan bahati pojedinac i sve to želi uništiti. Gdje god on zakopa, od Hidrocentrale Mostar do općine Čapljina je zaštićeno područje. Po ovoj odluci Grada Mostara on to ne bi smjeo dirati'', ogorčeno govori  Arapović.

U žalbi investitor navodi kako je na vrijeme ishodio sve moguće i zakonom predviđene dozvole i suglasnosti za gradnju mini hidrocentrala. Arapović upozorava kako je sama ta činjenica apsurdna. Jer, ističe, ne bi smjeo dobiti ni jednu dozvolu sve dok je s njima u sudskom sporu. 

''Ukoliko se proces vodi oko nečega, ne bi se smjele poduzimati daljnje pravne radnje. A on dolazi u institucije i bez problema vadi razne papire. Nitko nije promatrao zakonsku regulativu. Prvo je morao izvaditi urbanističku suglasnost pa onda dobiti koncesiju. On je dobio koncesiju, pa sad vadi urbanističku suglasnost'', ističe, dodajući da se s investitorom trenutno nalaze u sporu na Sudu i za okolišnu dozvolu i za vodnu suglasnost.  

Sizifov posao

I dok investitor u žalbi navodi kako mini hidrocentrale koje planira izgraditi ''svojim radom ni u kojem slučaju ne bi remetile prirodni režim protoka Neretve i Bune, a pored toga gradnja takvih objekata općenito doprinosi razvoju lokalne ekonomije'', Arapović pak navodi kako se lokalna zajednica već ranije izjasnila da je protiv.

''Nigdje u žalbi ne spominju interes lokalne zajednice i da je lokalna zajednica protiv toga. Ne spominju ni peticiju 7 tisuća potpisa protiv gradnje mini hidrocentrale, ni da je to spomenik prirode na državnoj razini , ni da će se nepovratno uništiti endemske vrste  kao i uništavanje krajolika neprocjenjive vrijednosti. Nitko ne spominje poplave koje bi se mogle dogoditi prilikom izgradnje zida koji je potreban za izgradnju mini hidroelektrane'', objašnjava.

Iz Udruge Majski cvijet ipak se nadaju ishodu u svoju korist te ističe i oni pripremaju odgovor na ovu žalbu.

''Nadamo se pozitivnom ishodu ukoliko ovdje trunka pravde ima. Ovo je Sizifov posao i parničenje koje će trajati godinama. On ima novac i iscrpljuje ljude, a mi ne odustajemo'', odlučni su.

''Ima jedna povelja o rijekama 'Naši preci ostavili su nešto nama moramo i mi nešto našoj djeci'. Ali ovi ne misle na našu djecu, svoju su spakirali po Švicarskoj i Austriji pa i ne moraju'', zaključio je Arapović.