Idemo u pogrešnom smjeru: U svijetu pale trošarine na benzin

Prosječne trošarine na benzin u 157 zemalja pale su u razdoblju od 2003. do 2015. godine za 13 posto, iako je na globalnoj razini postala jasna potreba za smanjenjem emisije stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, pokazuje znanstveno istraživanje.

Već više od 13 godina potrošnja benzina raste u zemljama koje su smanjile poreze ili povećale svoje subvencije za to gorivo, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Nature Energy. Bez obzira na to što je tek trećina zemalja pokrenula takve mjere, to je bilo dostatno da se da se na svjetskoj razini osjeti ukupni pad trošarina na benzin.

''Unatoč svim obvezama u borbi protiv klimatskih promjena, vlade su propustile obeshrabriti potrošnju goriva'', rekao je glavni autor studije Michael Ross, profesor kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu.

Na svjetskoj se razini, dakle, krećemo u pogrešnom smjeru, dodao je,

Prema pariškom sporazumu iz 2015. o klimatskim promjenama, 196 zemalja se obvezalo da prosječni rast globalne temperature neće prelaziti dva Celzijeva stupnja (ili 3,6 stupnjeva Fahrenheita), ali da bi postigli takav cilj znanstvenici smatraju da bi svjetsko gospodarstvo trebalo naglo prijeći na čistije izvore energije.

Uz dosadašnje globalno zagrijavanje za samo jedan stupanj Celzija (ili 1,8 F), planetu je pogodila eskalacija toplinskih valova, suša, poplava i olujni udari, potaknuti povećanjem morske razine.

Stručnjaci već dugo tvrde da su alati koji su suštinski važni za takve promjene rezovi subvencija za naftu, plin i ugljen, te poticanje poreza kako bi se ograničila potrošnja.

Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF), i znanstveni paneli UN-a i Međunarodne agencije za energiju (IEA) o klimatskim promjenama redom zastupaju takve mjere.

No, potpora fosilnim gorivima i nadalje je ogromna. Skoro 500 milijardi dolara iznosile su izravne potrošačke subvencije u 2014. godini, prema podacima IEA, dok je MMF izvijestio o 333 milijarde dolara subvencija u 2015. godini.

Ako se tome pribroje takozvani ekološki i društveni troškovi, primjerice zbog zdravlja narušenog onečišćenjima, ili oštećenja ekosustava, prava se cijena povećava nekoliko puta.

No, teško je otkriti u kojoj mjeri trošarine zemalja ili subvencije na benzin ugrožavaju zadaću o smanjenju emisije plinova, navodi se u studiji.

''Mnogi porezi i subvencije su neizravne ili skrivene u proračunima poduzeća koji se nalaze u državnom vlasništvu'', kazao je Ross. Iako su neke zemlje najavljivale svoje reforme, nakon toga ih nisu provodile.