Hrvatske autoceste idu u koncesiju. Vlada je na sjednici u četvrtak i službeno počela proces pronalaska koncesionara, a tko će upravljati sa 1.024 kilometra autocesta bit će poznato do kraja godine.
Koncesiju u Banskim dvorima pravdaju ekonomskim razlozima, jer ni poduzeća koja upravljaju autocestama, ali ni država, u ovom trenutku ne mogu financirati kredite koji su podignuti za njihovu izgradnju.
Od četvrtka i službeno hrvatska Vlada je podigla rampu za pronalazak koncesionara za hrvatske autoceste.
"Ukupno 1.024 kilometra postojećih autocesta u Hrvatskoj Vlada namjerava dati u koncesiju na vremenski rok od 30 do 50 godina, a procjenjuju da bi se za to trebalo dobiti od 2,4 do 3,2 milijardi eura", javlja iz Zagreba reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.
U Vladi garantiraju da će novac iskoristiti za servisiranje kredita hrvatskih autocesta od četiri milijarde eura, od čega iduće godine na naplatu dolazi milijardu eura.
Obaveze budućeg koncesionara bit će upravljanje i održavanje, naplata cestarine, čija se cijena ne bi smjela povećavati. Pokaže li se potreba, koncesionar bi morao izgraditi treću traku najfrekventnije dionice između Zagreba i Karlovca. Interes već postoji.
No, u sindikatu cestara odlukom Vlade nisu zadovoljni. Najavljuju prikupljanje potpisa za referendum, jer smatraju da o koncesiji trebaju odlučiti građani. Kritike stižu i iz najjače oporbene stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Vlada na ovome neće stati. Jer, planirani godišnji deficit od oko 1,3 milijarde eura dosegnut je već u prvoj polovici godine, a hrvatski ministar financija Slavko Linić spas od bankrota vidi u rasprodaji imovine.
"Dobar dio državne imovine treba rasprodati i privatizirati. Samo nam privatizacijski prihodi mogu smanjivati goleme dugove", rekao je Linić.
Upravo zbog gomilanja dugova Vlada čeka novi rebalans ovogodišnjeg proračuna.