Hrvati uložili žalbu EU zbog slovenskog prisvajanja Kranjske kobasice
Slovenski pokušaj da dobije poseban status Europske unije za lokalnu kobasicu naišao je na otpor susjeda iz Hrvatske, i to samo nekoliko mjeseci nakon sličnih pritužbi iz Austrije. Slovenija želi zaštićenu oznaku porijekla Europske unije za ovu kobasicu, poznatu pod nazivom Kranjska kobasa.
No, ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske uložilo je žalbu u ime hrvatskih proizvođača, pa je red na Bruxellesu da pokuša riješiti ovaj spor. - piše britanski BBC.
Zaštićena oznaka porijekla Europske unije jamči da samo proizvodi koji potječu iz regije u kojoj su nastali mogu nositi izvorno ime. Ova pravila štite mnoge nacionalne specijalitete, kao što su šampanjac, gorgonzola...
Slovenija tvrdi da je Kranjska kobasica izumljena u sjevernom dijelu Slovenije u 19. stoljeću, kada su Slovenija i Hrvatska pripadali Austrougarskoj, što je Slovencima glavni argument za prisvajanje Kranjske kobasice.
Popularna austrijska inačica spomenute kobasice punjena je sirom i zove se još kajzer kobasica.
Slovenska novinska agencija STA tvrdi kako su Austrija i Slovenija postigli načelni dogovor prema kojem će se kobasica i dalje moći proizvoditi u Austriji, ali pod određenim uvjetima.
Slovenija je podnijela svoj zahtjev za zaštićenu oznaku porijekla Europske unije 18. veljače, ali Hrvatska je žalbu u Bruxelles poslala na vrijeme, tj. prije 18. kolovoza, što je bio zadnji dan za predavanje žalbi.
Hrvatski službenici govore kako im proizvodnja Kranjske kobasice godišnje donosi dobit od 18 milijuna kuna.
Europska komisija Kranjsku kobasicu opisuje kao pasteriziranu kobasicu punjenu svinjskim mesom i masti, sa sastojcima soli, papra i bijelog luka. Kobasica prolazi fazu dimljennja i jede se topla, nakon kratkog prokuhavanja u vodu. Ima prepoznatljiv ugodan dimljen miris.
