Hrane sve manje, namirnice sve skuplje!

Pojedini stručnjaci tvrde da su banke i trgovci na burzi odgovorni za povećanje cijena životnih namirnica. Istovremeno, neki eksperti su potražili uzroke za siromaštvo na drugoj strani.

Nemiri su bjesnili u mnogim zemljama svijeta između 2007. i 2008. godine: Tisuće ljudi demonstrirali su protiv prevelikih cijena namirnica u Maroku, u takozvanoj „pobuni kruha“. Rast cijena u Meksiku izazvao je takozvanu „Tortilja krizu“. Nasilne demonstracije potresale su Pakistan, Somaliju i Indiju. U Burkini Faso i Senegalu ljudi su izašli na ulicu. Povod za sve te nemire bio je skok cijena osnovnih namirnica.

Cijene riže, pšenice, kukuruza i soje višestruko su se uvećale između juna 2007. i lipnja 2008. U Etiopiji je cijena kukuruza porasla za skoro 200 posto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za oko 90 posto.

Mnogi kažu da su za to odgovorne špekulacije na tržištu namirnica. Preko poljoprivrednih fondova, banke, fondovi i državni ulagači mogu se kladiti na buduće cijene namirnica poput pšenice, kukuruza ili soje. „Pojedine banke ulagačima nude posebne fondove, koji profitiraju, ako cijena sirovina raste. Novac se tada ulaže u skladu sa tim“, objašnjava Markus Hen iz nevladine organizacije Viid. Viid i druge nevladine organizacije kao što je Foodwatch ili Oxfam smatraju da ovi mehanizmi snose dio odgovornosti za nedostatak hrane.

Istraživači sa Univerziteta Hale-Vitenberg protive se tom gledištu. Pregled znanstvenih članaka i studija u razdoblju od 2010. do 2012. doveo ih je do zaključka da financijske špekulacije ne uzrokuju visoke cijene hrane – već drugi faktori: „Ljudi se danas hrane bolje nego ranije, naročito su dostupne mesne prerađevine. To povećava potražnju za prirodnim sirovinama“, objašnjava Ingo Pies, ekonomski etičar univerziteta Hale-Vitenberg i jedan od autora istraživanja. Uz to, subvencije za ekološka goriva utiču na tržište. Velike površine koriste se za uzgoj biljaka iz kojih se dobiva energija, pa zbog toga te površine nisu dostupne za poljoprivredu.

Istovremeno, predstavnici nevladinih organizacija optužuju istraživače iz Hale-Vitenberga da nisu uzeli u obzir sve relevantne studije. „Oni su razmatrali studije koje njima odgovaraju“, kaže Markus Hen iz organizacije Viid. Studije koje se ne uklapaju kritizirane su do detalja, dok su rezultati onih drukčijih jednostavno prihvaćani, kaže on. Međutim, Ingo Pies kaže da se pojedine studije koje su poslale organizacije „ne pozivaju na znanstvenu literaturu, već na literaturu koju nisu napisali znanstvenici“.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) priznaje da su špekulacije vezane za poljoprivredno zemljište naglo porasle od 2008, ali to za njih nije direktan uzrok za povećanje cijena. „Ta vrsta financijskih špekulacija možda i ima djelomičan utjecaj na kretanje cijena, ali dugoročni rast cijena se ne može objasniti time“, kaže Karmel Kahil, glavna savjetnica u Direkciji za trgovinu i poljoprivredu u toj organizaciji.

Plantaže s biljkama za dobivanje bio-goriva potiskuju plantaže s povrćem

I Mihael Brintrup iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku prati diskusiju o trgovini hranom. Pročitao je istraživanje s Univerziteta Hale, i zalaže se za drugačije stanovište. „Na cijene utječe puno faktora. Na primjer, one se mijenjaju zato što su u Americi, Rusiji ili Australiji opali prinosi”, objašnjava on. Bilo bi veoma teško odrediti točan utjecaj špekulacija.

U OECD-u kažu kako će cijene namirnica kao što su kukuruz, riža i pšenica, i dalje rasti zbog povećanja broja stanovnika. “Cijena pšenice upravo je porasla za 80 posto, i to će se logično odraziti na cijenu kruha”, kaže Momar Ndao, predsjedavajući organizacije za zaštitu potrošača ASCOSEN u Senegalu. Pier Nakoulma, predsjedavajući slične organizacije u Burkini Faso to potvrđuje: “Nedavno smo imali problem, jer su pekari štrajkali zbog povećanja cijena pšenice.” Skuplje namirnice za mnoge će značiti gladovanje.

Nevladine organizacije žele natjerati banke i druge financijske aktere da se uzdrže od špekulacija u oblasti osnovnih životnih namirnica. Komercbank, druga po veličini banka u Njemačkoj, odlučila je u studenom 2011. okončati investicije u tom sektoru.

Znanstvenici Univerziteta Hale-Vitenberg tome ne pridaju veliku važnost. “Financijske špekulacije su sporedna stvar. Moramo postaviti važna pitanja”, kaže Ingo Pies. U prvom redu važno je “da se isprave greške političara, ojačaju tržišta i da se podrži prijenos tehnologije". Potrebno je da tehnologija stigne do zemalja u razvoju. Tako bi se omogućila veća proizvodnja, a to je neophodno da se prehrani devet milijardi ljudi u 2050. godini, kaže Ingo Pies za DW.

EU namjerava usvojiti nova pravila za poljoprivredna tržišta početkom sljedeće godine. Predsjedavajući odbora za poljoprivredu i razvoj u Europskom parlamentu tim povodom za DW kaže: “Zaista moramo se borit protiv špekulacija. Ali ne bismo smjeli zaboraviti da je pravi razlog nestabilnosti u poljoprivredi velika razlika između ponude i potražnje.“