HNŽ: Sve manje se sije pšenica, a sve više pšenoraž

Broj površina zasađenih žitaricama na području Hercegovačko-neretvanske županije smanjuje se, a neke općine nisu nikako sijale ove vrste poljoprivrednih kultura, pokazalo je izvješće o žetvi strnih žitarica koje je nedavno razmatrano u Vladi ove županije.

Požnjevena odnosno pobrana površina pod žitima manja je za 99 hektara u odnosu na žetvu 2015., a ukupni prinos zrna za 275 tona.

“Općina Konjic nije participirala u jesenskoj sjetvi 2015., a kao razlog navodi nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača ostvarenim prinosima posljednjih nekoliko godina, kao i štete na usjevima koje nanose divlje životinje”, navodi se u izvješću koje je pripremilo županijsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

U strukturi žetve po požnjevenim površinama vodeća je kultura pšenica, a prevladava njezina ozima forma, s najzastupljenijim sortama - Europa 90, NS 40 S..., piše Vecernji.ba. U navedenom izvješću navodi se kako su požnjevene površine pod ovom kulturom manje u odnosu na prethodnu godinu, kao i površine pod ječmom i zobi, raž je na razini žetve 2015. godine, dok su povećane površine pod kulturom pšenoraži.

Osim pšenice, i površine zasijane kukuruzom posljednjih godina imaju opadajući trend, s tim da općina Ravno od 2010. godine u svojim izvješćima ne navodi proizvodnju ove kulture.

“Žetva strnih žita i heljde obavlja se jednofazno kombajniranjem, a u praksi se koriste i usluge kombajniranja s područja izvan županije. U pogledu ostvarenih prosječnih prinosa kod pšenice i ječma, postignuti su veći prosječni prinosi u odnosu na 2015., a kod zobi, raži i pšenoraži nešto niži, dok je kvaliteta zrna svih kultura ocijenjena kao vrlo dobra”, stoji u izvješću Ministarstva poljoprivrede HNŽ-a.

Dalje se navodi kako su prosječni žetveni prinosi u sjevernom dijelu županije značajno niži, što upućuje na uporabu necertificiranog sjemena i nedostatnu primjenu agrotehničkih mjera. Također, viši prosječni prinosi u južnom dijelu županije mogu se djelomično pripisati većem udjelu ozimih formi u odnosu na jare usjeve u strukturi sjetve na ovom području.

Zanimljivo je spomenuti kako jako mali broj proizvođača spomenutih žitarica u prehrani koristi krajnje proizvode od njih. Naime, proizvodnja strnih žitarica u ovoj županiji uglavnom služi za podmirenje potreba na vlastitom gospodarstvu, i to veći dio kao potpora stočarskoj proizvodnji, a manjim dijelom za ljudsku prehranu.

“U praksi poljoprivredna gospodarstva na području županije rijetko koriste brašno od vlastitog žita, pa i u godinama s vrlo dobrim organoleptičkim svojstvima zrna. Jedna od iznimki je proizvodnja raži na Risovcu, u općini Jablanica, koja je najvećim dijelom namijenjena ljudskoj prehrani”, stoji u izvješću o žetvi strnih žitarica.

Zaključak resornog županijskoga ministarstva je da su postignuti prosječni prinosi i dalje ispod genetskog i proizvodnoga potencijala ovih kultura, prvenstveno zbog nedovoljnog ulaganja u repromaterijal i provedbu agrotehničkih mjera.

“Dio se uroda gubi osipanjem zrna upotrebom zastarjelih kombajna te zbog rascjepkanosti i udaljenosti parcela uslijed čega često nije moguće obaviti žetvu u optimalnom roku za svaku kulturu”, zaključeno je u spomenutom izvješću.