Stanovništvo u HNŽ: Ili smo otišli ili smo umrli

Populacija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji postaje sve starija, pokazuju podaci navedeni u Nacrtu Strategije razvitka Hercegovačko-neretvanske županije za razdoblje 2021.-2027.

Analiza trenda prirodnog priraštaja stanovnika HNŽ u periodu 2014.-2019. godina ukazuje na kontinuiran negativan prirodni priraštaj na području HNŽ sa rastućim trendom, gdje je primjetna sve značajnija razlika između broja umrlih i broja novorođenih.

Naime, u 2019. godini je 644 osoba više umrlih nego novorođenih osoba, dok je 2014. godine ta razlika bila 340 osoba. Dakle, u 2019. godini broj rođenih iznosio je 1.63, dok je broj umrlih iznosio 2.276.

Kako se navodi u Strategiji, Vlada HNŽ-a uzročnike ovakvog stanja pronalazi u nestabilnoj političkoj situaciji, težoj zapošljivosti mladih, kasnijem otpočinjanju samostalnog života i zasnivanja obitelji te sve većeg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine.

U HNŽ-u je izražen porast udjela stanovništva starije od 65 godina sa 10,92% u 2016. na 15,7 % u 2019. te istovremeno smanjenja udjela stanovnika mlađeg od 14 godina sa 18,53% u 2016. na 14,6% u 2019. godini.

Osim što je stopa prirodnog priraštaja iz godine u godinu sve negativnija, HNŽ bilježi i kontinuiran pad broja stanovnika.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine Hercegovačko-neretvanska županija imala je 222.004 stanovnika i gustoću naseljenosti od 51 stanovnika/km2 čime se svrstava u kategoriju rijetko naseljenih kantona.

Procijenjeni broj stanovnika u 2019. godini je 216.970 što je za 5.034 ili 2,27% manje u odnosu na popis iz 2013. godine. Od toga, polovica stanovnika HNŽ-a živi u Mostaru, iako i upravo Grad Mostar bilježi pad broja stanovnika u periodu 2015.-2019. godina.

U odnosu na posljednji Popis stanovništva 2013. godine, može se primijetiti kako je značajno smanjen udio Srba u strukturi stanovništva u HNŽ-u, sa 14,07% na 2,9%. Broj Hrvata je porastao sa 40,68% na 53,29%.