Hidroelektrane na Trebišnjici: Monitoring za izvlačenje novca?

U razdoblju od rujna 2013. do rujna 2016. godine, Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) realizirale su šest ugovora za usluge Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice. Svaki od tih ugovora bio je u vrijednosti od približno 200.000 maraka i svaki je dodijeljen firmi 'Gradnja' d.o.o. Gacko.

Oko angažmana 'Gradnje' ne bi trebalo biti spora da su u pitanju usluge manjih građevinskih radova po kojima je, kako saznaje Moja Hercegovina, ova gatačka firma poznata. Međutim, razlog za sumnju u regularnost ovoga posla jeste naziv i cijena usluge za koju je angažirana, pa su imali namjeru da to razjasne u razgovoru s direktorom HET-a Gordanom Mišeljićem, ali on nije želio da odgovori na novinarske pozive.

Također, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama (Službeni glasnik Republike Srpske br. 20/01), Mišeljiću su novinari elektronskim putem podnijeli Zahtjev za dostavu tenderske dokumentacije jednog od šest spomenutih tendera. Međutim, u skladu sa dobrom praksom (ne)suradnje s medijem Moja Hercegovina, odgovor nisu dobili.

Kada javni službenik u ulozi direktora jednog od najvećih gospodarskih subjekata u Republici Srpskoj odbija odgovoriti javnosti, novinarima ne preostaje ništa drugo nego da potraže odgovore struke kako bi razjasnili svoje nedoumice.

Kao referentne ustanove za pojašnjenje usluga Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice prepoznali su Republički hidrometeorološki zavod RS (RHMZ RS) i Agenciju za vodno područje Jadransko more Federacije BiH (AVP Jadransko more).

Iz stručnih i sadržajnih odgovora koje su novinari dobili od spomenutih ustanova na pitanje što je to Monitoring hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice, može se zaključiti da je riječ o kompleksnim poslovima mjerenja meteoroloških, odnosno hidroloških parametara.

Tako AVP Jadransko more ovu vrstu posla definira kao “osmatranje i analizu vodostaja i proticaja, kao i temperature vode na pojedinim lokacijama u vodotocima’’, a dostavljen im je i Hidrološki godišnjak za 2012. godinu koji se odnosi na vodotokove u FBiH, a koji su pripremili Federalni hidrometeorološki zavod, AVP Sava i AVP Jadransko more. Iz navedenog godišnjaka i laici mogu zaključiti da je za Monitoring hidroloških podataka na slivu bilo koje rijeke potreban veoma stručan i iskusan kadar iz oblasti meteorologije i hidrologije.

RHMZ RS u svom odgovoru za spomenuti posao navodi da je to ''sveobuhvatan vid mjerenja i praćenja relevantnih parametara u svrhu upoznavanja režima padavina i vodnih tokova sliva kako bi se što relevantnije upravljalo sustavom''.

''Baza podataka koja se time prikuplja postaje velika vrijednost institucije koja upravlja tim sustavom, a njena iskoristivost je mnogostruka. U krajnjem slučaju u situacijama poplava može odigrati važnu ulogu ublažavanja posljedica'', naveli su za Moju Hercegovinu iz RHMZ RS.

''Generalno, pojedine poslove mogu raditi firme koje su registrirane za određenu vrstu djelatnosti i koje imaju određene reference u toj oblasti, kao i stručno osoblje koje ima odgovarajuću stručnu spremu i iskustvo vezano za konkretne poslove'', stoji u odgovoru AVP Jadransko more na novinarsko pitanje tko može raditi monitoring hidroloških podataka na slivovima rijeka?
Sumnje u referentnost firme “Gradnja” d.o.o. Gacko još više produbljuju razlozi za odbijanje njene ponude od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS na natječaju za rekonstrukciju i adaptaciju dijela Doma zdravlja Gacko, iz 2015. godine, gdje se, između ostalog, navodi da ova firma nije kvalificirana da izvodi tražene vrste radova.

Budući da, kao što se vidi iz dobivenih odgovora od AVP Jadransko more i RHMZ RS, poslovi monitoringa zahtijevaju veoma specifične kvalifikacije, postavlja se pitanje je li mala građevinska firma koja, prema dostupnim podacima na portalu Akta.ba, od 2013. do 2016. godine zapošljava od osam do deset radnika, ima reference i stručno osoblje za realizaciju posla Monitoringa hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice?! Najpozvaniji da na njega da odgovor jeste, prethodno spominjani, direktor HET-a Gordan Mišeljić, ali on izbjegava odgovarati na pitanja Moje Hercegovine.

Novinari su kako navode, pokušali uspostaviti kontakt i s vlasnikom firme “Gradnja” d.o.o. Gacko Miljanom Doderovićem, međutim, ni on nije odgovarao na telefonske pozive. Inače, prema novinarskim saznanjima, Doderović je veoma blizak sa jednim dijelom gatačkog SNSD-a.

Procjene Svjetske meteorološke organizacije su da jedan euro (1€) uložen u hidrometeorološku djelatnost vraća društvu sedam eura (7€), pa stoga svako ulaganje HET-a u Monitoring hidroloških podataka na slivu rijeke Trebišnjice treba pozdraviti. Međutim, zbog sumnjivih radnji oko izbora izvođača ovih radova, pitanje je je li se, u ukupnom zbroju, oko millijun KM (1.000.000 KM) zaista realizirano u razdoblju od 2013. do 2016. godine ili je novac završio u privatnim, odnosno stranačkim džepovima?!