Hercegovci ne znaju zarađivati na smeću kojeg imaju i previše

U ''Deponiju'' Mostar svaki dan iz četiri hercegovačka grada dođe 110 tona različitog otpada.

Kako nam je rekao direktor poduzeća ''Deponija'' Mostar Abdurahman Bećirović deponija je popunjena, te je nužno širenje njezinih kapaciteta.

''Prostor za odlaganje opada iznosi 1,8 hektara i on je vrlo mal' s obzirom na to da dnevno dolazi oko 110 tona otpada iz Mostara, Ljubuškog, Čitluka i Širokog Brijega'', rekao je Bećirović za Bljesak.info.

Bećirović je rekao kako je prvotni plan bio da se deponija proteže na 11 hektara, međutim on nije realiziran zbog toga što Grad nije proveo eksproprijaciju zemljišta na kojemu je trebalo biti odlagalište. Širenje deponije tako će čekati stabiliziranje političkih prilika i formiranje Gradskog vijeća grada Mostara.

Naš otpad leži, a hrvatski se uvozi

Bećirović je izrazio strah da će se sadašnji prostor deponije u potpunosti popuniti, ako ne bude lokalnih izbora i ako ne dođe do eksproprijacije zemljišta.

Šansu za oslobađanje prostora na deponiji vidi u prodaji otpada koji se može reciklirati. Kaže kako tvrtke u BiH koje se bave preradom otpada uvoze otpad iz Hrvatske, dok ''mi ne znamo što ćemo s tim otpadom''.

''Taj otpad bi mi i dali bez naknade, jer bi nam oslobodio 40 posto prostora. Međutim zbog papira i svega do toga još nije došlo'', rekao je direktor ''Deponije''.

Osim nedostatka prostora, ''Deponija'' ima problem i s reciklažom otpada. Naime, ''Deponija'' ima postrojenja za reciklažu otpada, koju teško provodi zbog nesvrstavanja otpada prilikom samog odlaganja.

''Problem koji se javlja pri reciklaži je u strukturi otpada. Naime, ne bi smio dolaziti kabasti, animalni, industrijski otad, međutim tu dolazi svega i svačega, od namještaja, šporeta, kauča'', rekao je Bećirović.

Čapljinci planiraju zatvoriti deponiju

Deponija ''Mostar'' godišnje primi oko 36 tisuća tona iz četiri grada. Neum i Čapljina imaju svoje deponije na koje odlažu otpad. Neumljani odlažu otpad na odlagalištu Klepovica koje je od Neuma udaljeno 7,5 km, te se proteže na 2,7 ha. Odlagalište je otvorenog tipa, a sav se otpad odlaže zajedno.

Čapljinci pak otpad odlažu na ''Adu'' gradsko odlagalište za čiju sanaciju je izdvojeno 84.000 maraka. Gradske vlasti planiraju zatvoriti deponiju i dati koncesiju za zbrinjavanje komunalnog otpada na 15 godina.

''Jedan od najvećih interesa i ciljeva u konkretnom postupku bilo bi i zatvaranje i saniranje postojeće deponije otpada koja ugrožava zdravlje i šteti prirodnom okolišu. Koncesionara djelatnost bi se financirala iz cijene komunalnih usluga i sufinanciranjem iz proračuna. Koncesija bi trajala minimalno 15 godina. Stručnim obavljanjem navedene koncesionare djelatnosti bila bi otklonjena svaka mogućnost daljnjeg zagađenja prirodne sredine i ugrožavanje zdravlja ljudi na prostoru općine Čapljina i šire zbog načina postupanja otpadom'', stoji u prijedlogu načelnika općine Čapljina koje je usvojilo Općinsko vijeće Čapljina na sjednici u travnju ove godine.

Ilegalne deponije veliki problem

Osim Neuma, Čapljine i Mostara u HNŽ-u postoji još šest odlagališta otpada. Kako nam je rečeno iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a provedbu mjera za postupanje s komunalnim otpadom osiguravaju jedinice lokalne zajednice.

Prema informacijama kojima raspolaže ovo Ministarstvo u svakoj jedinici lokalne uprave u HNŽ-a postoje odlagališta komunalnog otpada, dakle, ukupno njih devet. Ministarstvo, iako nije izravno za njih nadležno, ističe kako ta odlagališta ne zadovoljavaju sanitarne uvjete.

''Ministarstvo je mišljenja kako postojeća odlagališta, na kojima se trenutno obavljaju aktivnosti odlaganja komunalnog otpada u jedinicama lokalne uprave, udovoljavaju samo minimalnim uvjetima sanitarnih odlagališta. K tome, još i veći problem predstavljaju divlje ilegalne deponije otpada te izuzetno niska razina javne svijesti o upravljanju otpadom koje uključuje razvrstavanje otpada, propisno odlaganje i zbrinjavanje otpada te u konačnici recikliranje otpada'', rekli su za Bljesak.info.