Gradovi postaju opasni za živjeti, stručnjaci imaju rješenje

Ako je vjerovati znanstvenicima, loše nam se piše. Epidemija koronavirusa tek je prva u nizu pošasti koje će u idućim godinama zahvatiti svijet, piše Slobodna Dalmacija.

Zime praktički više ni nema. A s njom, ni 'minusa' da, kao nekad, 'ubiju' većinu bakterija i virusa. Boleštine se lako šire i teško suzbijaju. Klima je izašla iz ustaljenog kolosijeka, a oboljeli tome plaćaju danak.

No nije globalno zatopljenje jedina stvar koja pomaže bujanju opasnih klica. U vrijeme u kojem se korona nezaustavljivo širi, liječnici i urbanisti su izdali još jedno alarmantno upozorenje. Nije, naime, problem samo u prirodi, nego i u ljudima.

U potrazi za boljim životom, u toj novovjekoj jurnjavi za preživljavanjem, oni hrle u svjetske megalopolise. Gusto naseljene košnice u kojima žive nagurani u skučenim stanovima, često i sa po deset ili dvadeset ljudi u istoj sobi.

Koji put u vrlo skromnim higijenskim uvjetima. Često bez liječničke skrbi, zdravstvenog osiguranja i redovitih progleda. U slumovima i favelama. U blizini stočnih tržnica, u predgrađima u kojima su smještene i farme za uzgoj životinja. Prisiljeni do posla putovati više od sat vremena.

U takvim uvjetima, i najmanja iskra može potaknuti novu epidemiju.

Wuhan, kineski grad iz kojega se koronavirus proširio svijetom, ima 11 milijuna ljudi. Kao tri Hrvatske. Stambena zgrada u Hong Kongu – također rekordno gusto naseljenoj lokaciji – 2002. je bio jedno od žarišta širenja SARS-a.

Svjetski gradovi naprosto su dizajnirani tako da se svaka zaraza lako širi. A to bi, tvrde stručnjaci, trebalo pod hitno promijeniti.

Do 2050. godine dvije trećine svjetske populacije živjet će u gradovima. Dotada, oni bi se trebali transformirati tako da ne potiču širenje zaraze. Korona nam je prvo upozorenje.

''Urbane sredine s jedne strane nude bolje ekonomske mogućnosti, no s druge model njihovog rasta igra veliku ulogu u lakom širenju infektivnih bolesti. Osim toga, socijalna nejednakost u gradovima potiče njihovu ranjivost kada je riječ o pripremi i odgovoru na zarazu'', izjavila je za Reuters Sreeja Nair, istraživačica iz Centra za invativne gradove Lee Kuan u Singapuru.

Kako u praksi tu urbanu džunglu dovesti u red?

Stručnjaci imaju rješenje. Naglasak bi, uvjereni su oni, trebalo dati na '20-minutnim gradovima' ili selima unutar gradova, u kojima se sve što pojedincu treba za normalan život – posao, liječnik i prijatelji – nalazi unutar radijusa od 20 minuta šetnje, vožnje biciklom ili putovanja gradskim prijevozom, prenosi Slobodna Dalmacija.

Australski Melbourne već testira ovakva naselja. Pariz isto ima u planu.