U vrijeme godišnjih odmora povećan je broj građana Bosne i Hercegovine koji svoje dragocjenosti pohranjuju u sefove u bankama.
Kako kažu iz banaka za Dnevni avaz, nitko ne kontrolira sadržaje sefova, ali ima pojedinaca koji ostavljaju čak i novac, što je dozvoljeno.
Dovoljan broj
''Polaganje vrijednosti i dokumentacije u sef vrši sam korisnik sefa bez nazočnosti djelatnika banke, tako da se ne provjerava sadržaj sefa niti vrši kontrola vrijednosti i dokumentacije koja je pohranjene'', kazali su iz "UniCredit banke".
Aida Pašić iz "UniCredit banke" potvrdila je za Avaz da oni imaju dovoljan broj sefova, a da se oni mogu koristiti za čuvanje dragocjenosti, dokumenata, vrijednosnih papira.
''U njima se ne mogu čuvati predmeti koji su kvarljivi, eksplozivni, zapaljivi, radioaktivni ili zakonom zabranjeni materijali. Prilikom informativnog razgovora s tražiteljom sefa, oni se upoznaju sa stvarima i vrijednostima koje mogu pohraniti u sef, odnosno što ne mogu pohraniti u sef na čuvanje'', kaže Pašić.
Ona je dalje kazala da banka ne kontrolira niti vodi evidenciju o predmetima koji se pohranjuju u sefovima i da to nije dozvoljeno banci kao financijskoj instituciji koja iznajmljuje sefove na korištenje građanima.
Nedavno su u Srbiji uhićene dvije osobe zbog krijumčarenja droge, a policija je kod jednog našla i ključ sefa u banci. U tom sefu nađeni su pištolj, pola kilograma plastičnog eksploziva, zlato i alat za obijanje.
''Zbog takvih stvari važno je uspostaviti neku kontrolu. Iako, u principu, banke mogu znati što se odlaže u sefove. Evo, mi smo imali klijente koji su u sefove pohranjivali čak i igračke, jer su bili emotivno vezani uz djecu koja su boravila u inozemstvu. Zbog toga nisu željeli riskirati da igračke neko ukrade'', kazao je radnik banke.
Različite dimenzije
Ako građani odluče svoje vrijednosti pohraniti, mjesečno će platiti od 10 do 30 KM, u ovisnosti o tome koju veličinu sefa koriste, a godišnje pohranjivanje košta od 60 do 130 maraka.
Elmira Omerović iz "Sparkasse banke" kazala je kako su svojim klijentima stavili na raspolaganje oko 1.000 sefova različitih dimenzija u poslovnicama u Sarajevu i Visokom.
''S obzirom na ljetne praznike, broj iznajmljenih sefova je povećan. Prostorije sa sefovima opremljene su po vrhunskim sigurnosnim standardima kako bi klijenti bili što sigurniji'', napomenula je Omerović.
Dvije brave, dva ključa
Iz "Raiffeisen banke" pojasnili su da je pristup moguć samo u radno vrijeme poslovnice, uz obaveznu nazočnost službenika banke.
''Sef ima dvije sigurnosne brave. Ključ jedne brave drži korisnik sefa, a ključ druge sigurnosne brave u posjedu je banke, tako da se sef može otvoriti samo zajednički. Sef je moguće otvoriti samo uz istovremeno otvaranje obje brave. Službenik banke nazoči amom činu otvaranja i zatvaranja sefa i onda odlazi radi privatnosti'', dodali su iz "Raiffeisena".