Gotovo svi bh. proizvodi se mogu tretirati kao organski

Jedna od ključnih mjera koje bi Bosna i Hercegovina trebala poduzeti kada je u pitanju plasman bh. proizvoda na druga tržišta jeste postizanje konkurentnosti s proizvodima drugih zemalja, kazao je u razgovoru za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

Naime, zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na ovotjednoj sjednici k znanju su primili Prijedlog mjera i aktivnosti za sljedeće razdoblje kojima se otklanjaju eventualne barijere za postojeća i nova tržišta za proizvode iz BiH.

Ovaj dokument našao se pred zastupnicima nakon zahtjeva Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine da se napravi presjek stanja i predlože mjere za poboljšanje statusa poljoprivrede i mogućnosti za izvoz na regionalna tržišta, tržišta trećih zemalja i Europske unije.

Otežan izvoz

Ministar Šarović je naglasio da je teško izvoziti poljoprivredne proizvode, ukoliko oni nisu konkurentni s izvoznim brendovima u regiji ili Europskoj uniji, a za to je potrebno doseći visoke standarde kvalitete, ali i zdravstvenu ispravnost, s obzirom na to da se najčešće radi o prehrambenim proizvodima.

''Da biste bili konkurentni vaš proizvod mora biti konkurentan i sa cijenama, a da bi se to postiglo potrebni su poticaji društva i države, potrebno je osigurati jeftinije gorivo i upravo zbog toga smo inzistirali na uvođenju "plavog dizela'', pojasnio je ministar.

Napomenuo je da ti zahtjevi nisu bili zbog bilo koje pojedinačne strukture nego uopćeno jer je bh. gospodarstvo u tom smislu vrlo ranjivo budući da "plavi dizel" ima i Hrvatska i Srbija, a oni najviše uvoze poljoprivrednih proizvoda u BiH, a vrlo malo ih primaju.

''Ta pokrivenost je između 15 ili 20 posto što je alarm i znak da moramo nešto u tom smislu uraditi za poljoprivredni sektor'', smatra Šarović.

Kupovati domaće

Kao još jedna od mjera koje je moguće poduzeti jeste i razvijanje svijesti o kupovanju domaćih proizvoda, jer ukoliko bh. građani kada uđu u prodavnicu provjere da li je to domaći proizvod koji je sigurno kvalitetan i ako se za njega opredijele onda neće biti problema s plasmanom domaćih proizvoda.

Potrebno je mnogo više raditi i na zaštiti geografskog porijekla te na brendiranju posebno onih proizvoda koji su kvalitetni i traženi u drugim zemljama poput vina, vode, goveđeg mesa i drugih proizvoda biljnog i životinjskog porijekla.

U analizi su predložene i mjere koje se odnose na organsku proizvodnju jer se gotovo svi bh. proizvodi mogu tretirati kao organski, ali nije dovoljno da se to samo zna, mišljenja je Šarović, potrebno je to i na drugi način pokazati te s malom produkcijom ostvariti uspjeh i prodor na određena tržišta.

''Ne moramo se natjecati u velikim količinama određenog proizvoda moguće je to uraditi i s malom proizvodnjom jer ukoliko se radi o organskom proizvodu on je skuplji i može se naći na tržištu'', pojasnio je.

Posebno je napomenuo da su svi bh. proizvodi oslobođeni prisustva GMO-a te je potrebno takve proizvode reklamirati da bi bili prisutniji značajnije u inozemstvu, ali i u BiH.

Dodao je i da je u BiH zabilježen veliki rast proizvodnje i plasmana maline te je BiH među vodećim zemljama u Europi, a tu je i izvoz mlijeka.

''No pored mlijeka moramo da izvozimo i proizvode od mlijeka na čemu se mnogo više zarađuje, kao što su sirevi. Imamo određene brendove u toj oblasti u BiH kao što je 'livanjski sir' i neki drugi'', podsjetio je Šarović.

Na pitanje kako implementirati sve ove mjere koje se predlažu u analizi, ministar Šarović je kazao da će biti teško provesti ih sve, ali ukoliko se poduzmu neke od mjera i na njima radi u kontinuitetu rezultati sigurno neće izostati.

Kako je zaključio, potrebno je više raditi na tome da se ovi proizvodi prepoznaju jer s njima postoje i sada određeni uspjesi, ali bi oni mogli biti i veći i time bi se poboljšala pozicija poljoprivrednog sektora, ali i uopće vanjskotrgovinski bilans BiH, zaključio je u razgovoru za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.