Godišnje odbacimo pet do sedam tisuća tona plastičnih vrećica

Plastične vrećice opasne po životnu sredinu u idućih nekoliko mjeseci bi trebale nestati s tržišta Srbije, na kojem će ostati vrećice s razdobljem razgradnje od jedne do četiri godine, smatraju u Ministarstvu životne sredine Srbije, prenosi portal Euractiv, specijaliziran za teme vezane za europske integracije.

Govoreći za Fenu o opasnostima koje po okoliš predstavljaju plastične vrećice te o mogućnostim rješavanja ovog problema u BiH, Zoran Adžaip, projekt koordintor u Centru civilnih inicijativa (CCI) i član radnih grupa za izradu prijedloga propisa o uporabi i korištenju plastičnih vrećica u BiH pri resornim entitetskim ministarstvima, kaže da veliki broj odbačenih plastičnih vrećica, osim estetskog zagađenja, zajedno s komunalnim i drugim otpadom koji ih najčešće prati svakako predstavlja veliku opasnost po okoliš.

Proizvođači, međutim, smatraju da je polivinil-klorid, materija od koje se prave vrećice, razgradiv.

- Ipak, svjedoci ste kada prolazite pored rijeka, kada idete na planine šta je sve odbačeno: ambalažni otpad i plastične vrećice, kazao je Adžaip.

Prema podacima koje je naveo, godišnje se u BiH odbaci između pet i sedam tisuća tona plastičnih vrećica, što na kontrolirane deponije što izravno u prirodu.

CCI je nedavno putem svoje kampanje poslao jasnu poruku o onečišćenju okoliša uzrokovanog plastičnim vrećicama. U skoro svim većim gradovima BiH organizirani su štandovi na kojima su besplatno dijeljeni cekeri kao zamjene za plastične vrećice i upozoravani građani da mogu i oni svojim jednostavnim rješenjima da smanje količinu plastičnih kesa u prirodi, na primjer višekratnim korištenjem plastičnih vrećica ili koristeći cekere.

- Došli smo do toga da smo vrlo blizu izlaska u javnost s modelom rješavanja plastičnih vrećica u BiH, naglašava Adžaip.

On, međutim, navodi da je zabrana plastičnih vrećica u prvom trenutku odbačena kao nerealan model, prije svega zbog vrlo teške ekonomske situacije jer bi to pogodilo proizvođače.

- Tako smo najbliže modelu da proizvođači na neki način plaćaju simboličnu naknadu prilikom proizvodnje i puštanja u promet plastičnih vrećica, koja bi se isključivo koristila za zbrinjavanje odbačenih plastičnih vrećica, rekao je Adžaip.

Osim naknada koje bi se uplaćivale u entiteske fondove za zaštitu okoliša, dodao je on, ta sredstva bi se također koristila i za razvoj novih tehnologija, odnosno kao subvencije proizvođačima za korištenje novih tehnologija, prije svega izradu kvalitetnijih plastičnih vrećica koje će imati višekratnu upotrebu te razgradivih vrećica, što se od početka godine događa u susjednoj Srbiji.

Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnje se u BiH proizvodi nešto više od tisuću tona plastičnih vrećica, što je vrijedno nešto manje od devet milijuna KM.

Ne zna se točno koliki je uvoz plastičnih vrećica, ali je to najmanje dva-tri puta veća količina u odnosu na proizvedenu u BiH. Adžaip procijenjuje da se godišnje u BiH prometuje oko milijardu plastičnih vrećica.