Glamočki krumpir trune na smetlištu

Mnoge općine u našoj zemlji imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, kojemu proizvođači u suradnji s lokalnom samoupravom svake godine organiziraju i posebnu manifestaciju. Ta povrtna kultura do sada je lako pronalazila put do kupca, međutim, na tisuće tona ove godine klija u skladištima, ili trune na smetlištu. Jedan od uzroka je i nekontrolirani uvoz jeftinijeg egipatskog krumpira.

Kada su koncem listopada na devetim ''Danima glamočkog krumpira'' slavili dobar urod, birali najveći izloženi krumpir i najukusnija pitu krumpirušu, njegovi proizvođači nisu ni slutili da ga neće prodati.

''Velike količine krumpira su ostale u podrumima i vjerojatno će završiti na deponiji, ljudi siju po 50, 100 po 200 duluma, međutim ove godine će biti stvarno dosta, dosta manja sjetva'', kaže Boris Lukajić iz Službe za obnovu i razvoj općine Glamoč.

Više od 300 tona neprodanog krumpira samo je u skladištu, a uložen je ogroman trud, ne samo u proizvodnju, nego i da ga se sačuva od debelih minusa, piše Federalna.ba.

''Dolazili smo, spašavali ovo, ložili vatru, nema što nismo radili samo da zaštitimo, da ne smrzne, i evo što smo sad na kraju dobili da ga ne možemo nigdje plasirati, nigdje prodati“, rekao je Hamza Smajić, radnik „Gunji Commerc“, d.o.o. Glamoč.

''Prvi krumpir sam prod'o po 20 feninga, druga tura je bila 15 i sada je, samo očekujemo niže i niže cijene, ako se isplati to raditi jer krompir, plaćaš radnike, dnevnica im je 30-40 KM'', kaže Slobodan Babić, proizvođač iz Skucana (Glamoč).

Slobodanu je ostalo 33 tone krumpira. Prije rata, dok je funkcionirala tvornica za preradu krumpira, takvih problema nije bilo.

''Glama je bila što se kaže život za Glamoč i ljude koji se bave poljoprivredom, imali su zagarantiran otkup, nisu se brinuli ni oko skladištenja“, prisjeća se Boris Lukajić iz Službe za obnovu i razvoj općine Glamoč.

''Sij'o sam i ja dosta toga prije, prije toga nesretnog rata i sa njive dolazi, dolazi ovaj auti, idemo na Glamu, ima vaga, izvagamo i ujutro dođeš po novac'', rekao je Hamza Smajić, Glamoč.
Glama je pretvorena u veliko skladište, a nekada se u njenim pogonima prerađivalo 900 tisuća tona krumpira, danas ni jedan. A krumpir je kultura i poljoprivreda djelatnost koja većini ovdašnjeg stanovništva pruža osnovne uvjete za život.