Francuski dužnosnici su danas na samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja i velikih gospodarstava u brzom usponu (G20) u Parizu insistirali na većoj ulozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u sprječavanju širenja europske dužničke krize, ali su se neke članice G20 tome usprotivile, otkrili su neimenovani izvori.
MMF, međunarodni zajmodavac kojem se radi pomoći obraćaju države u financijskim problemima, financirao je oko trećine troškova pomoći prezaduženim europskim državama, Grčkoj, Irskoj i Portugalu, prenio je AP.
Na tržištu raste zabrinutost da bi veća gospodarstva poput Italije i Španjolske mogle zapasti u dublje probleme, što bi ugrozilo veliki broj europskih banaka i povuklo eurozonu u recesiju.
Neke od članica G20 su predložile kako bi jedno od rješenja moglo biti u većoj ulozi MMF. Kako bi se spriječio nagli rast troškova pozajmljivanja za Italiju i Španjolsku, očekuje se da će 440 milijardi eura vrijedan Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) uskoro početi da kupuje obveznice tih zemalja na otvorenom tržištu.
To će, međutim, biti veoma skupo, a neki tvrde i da EFSF nije dovoljno velik za tako nešto, pa zato europski dužnosnici razgovaraju o mogućnosti povećanja obujma i ovlaštenja tog fonda.
Međutim, možda ni to neće biti dovoljno, pa se sve češće spominje uključivanje MMF.
Jedan neimenovani dužnosnik iz G20 je danas izjavio da je na samitu te grupe, koji se jučer i danas održava u Parizu, bilo riječi o većoj ulozi i više novca od MMF.
Taj dužnosnik je dodao da će odluka o većoj ulozi MMF biti donijeta na samitu lidera G20 u studenom, tek pošto europski lideri prvo objave svoj plan za obuzdavanje dužničke krize na sastanku zakazanom za 23. listopad.
Drugi dužnosnik iz G20 koji je također želio ostati anoniman, istaknuo je da je malo vjerojatno da će uloga MMF u rješenju problema dužničke krize biti povećana zato što su se na samitu u Parizu oko toga pojavila neslaganja između Francuske, koja zagovara tu ideju, i Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije, koje su protiv toga.