Ne samo da je Hercegovina preko noći ostala bez 100 milijuna maraka, koje su ozbiljne njemačke tvrtke bile spremne uložiti u gradnju solarnog parka, već je izbrisana iz Strategije razvoja elektroenergetskog sektora u FBiH, kao prostor bogat suncem, iz kojeg bi se mogla crpsti sunčeva energija.
Na stotine stranica teksta koji su napisali, kako je navedeno u pojašnjenju, stručnjaci iz područja električne energije, obnovljivim izvorima energije među kojima i sunčeva, posvećeno je tek nekoliko uopćenih redaka.
Umjesto šire i precizne stručne elaboracije u strategiji koju je 2009. naručila Vlada Federacije BiH, odnosno resorno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, solarna energija za čije su proizvodne kapacitete zanimanje pokazale tvrtke iz Italije, Njemačke, Austrije..., tek je uzgred spomenuta kao potencijal.
Večernji list piše kako nije samo problem u tome što vlasti u FBiH ignoriraju Hercegovinu kao prostor za milijunske investicije u području solara, već je sporan i postojeći pravilnik koji definira tko može sve dati dopuštenje za izgradnju objekata s obnovljivim izvorima energije.
Dok Federalno ministarstvu industrije, energetike i rudarstva davanje suglasnosti za gradnju takvog objekta uvjetuje dobivanjem rješenja iz FBiH, županije i općine, Regulacijska komisija za električnu energiju FBiH tumači kako je dovoljno da se to dopuštenje dobije od jedne razine vlasti, i to općine.
Kako se već rade pripreme na prijedlogu zakona o obnovljivim izvorima energije, radi lakšeg privlačenja investicija, Večernji list piše da bi postupak trebalo pojednostaviti i dati općinama da oni u svoj prostorni plan unesu gradnju solarnih ili vjetroparkova.