Programi sufinanciranja usmjereniji na poslodavce nego na nezaposlene

Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka o temi ''Upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja".

Rezultati

Predmet revizije bili su programi sufinanciranja zapošljavanja koje je kreirao i financirao Federalni zavod za zapošljavanje i koji su realizirani u suradnji sa županijskim službama za zapošljavanje u periodu 2015-2018. godine.

Rezultati revizije pokazali su da nije osigurano efikasno upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja niti je izvršena procjena stvarnih efekata utrošenog javnog novca.

Svaki od posmatranih programa provodio se duži vremenski period, a nijedan nije realiziran u planiranom iznosu. Od ukupno planiranih oko 100 milijuna KM, do kraja 2018. godine realizirano je oko 55,3 milijuna KM.

lako započeti programi nisu bili okončani i nije potvrđena opravdanost ulaganja javnih sredstava, Zavod je započinjao sa realizacijom novih programa, upozoreno je u izvještaju Ureda za reviziju.

Pročitajte još

Kako se 'štelio' novac za zapošljavanje?

Navedeno je kao primjer da do kraja 2018. godine nije okončan program sufinanciranja zapošljavanja koji je započet još u 2015. godini, te istaknuo kako takav način planiranja i realizacije značajno otežava kontrolu i praćenje programa koji su realizirani u posmatranim godinama.

Također je naglašeno da su programi bili više orijentirani na poslodavce nego na nezaposlene osobe, zbog čega se nezaposleni na veliki broj mjera nisu mogli samostalno prijaviti.

Ciljevi su bili uopćeni, široko postavljeni i nisu u dovoljnoj mjeri usmjeravani na konkretne ciljne grupe kojima je pomoć u zapošljavanju bila najpotrebnija, kao i na osobe koje su godinama prijavljene na biro za zapošljavanje. Tako je u mjere koje nisu imale definirane konkretne ciljne grupe (''Prilika za sve", ''Sezonsko zapošljavanje" i slično) u posmatranim godinama utrošeno oko 31,7 milijuna KM, što predstavlja 57 posto od ukupno utrošenih sredstava.

Kratkoročno zapošljavanje

Kriteriji za sudjelovanje poslodavaca u programima nisu bili adekvatno utvrđeni, zbog čega se događalo da isti poslodavci iz godine u godinu koriste sredstva programa bez obaveze da dugoročnije zaposle nezaposlenu osobu.

To je ostavljalo mogućnost poslodavcima da nakon završetka programa zaposle drugu osobu čije se zapošljavanje subvencionira, a da pritom Zavod ne prikupi povratne informacije o daljnjem radnom angažiranju osoba koje su prethodno sudjelovale u programu.

Identificirano je više uzroka nedovoljnog praćenja efekata programa, a revizija posebno ukazuje na neadekvatne evidencije o nezaposlenim osobama, nedostatak procedura za praćenje efekata programa i neadekvatne indikatore za ocjenu učinka provedenih programa.

Zaključeno je da upravljanje programima sufinanciranja zapošljavanja treba biti unaprijeđeno kako bi se za uložena javna sredstva proizveli željeni efekti i osiguralo dugoročnije zapošljavanje što većeg broja nezaposlenih, prije svega teže zapošljivih osoba.

Ured za reviziju smatra važnim istaknuti da se nezaposlenost, kao jedan od najozbiljnijih društvenih problema, ne može riješiti samo kratkoročnim zapošljavanjem osoba u okviru programa sufinanciranja zapošljavanja.