EZ upozorava zapadni Balkan na štetne emisije iz termoelektrana

Energetska zajednica jugoistočne Europe upozorila je, u svom izvješću u ponedjeljak, kako brojne članice koje pretendiraju na članstvo u Uniji nisu ispunile zadane ciljeve smanjenja emisije štetnih tvari iz svojih elektroenergetskih postrojenja na fosilna goriva, iako je to dio zajedničke politike standariziranja energetskog tržišta, sukladno pravilima u EU.

Redovito godišnje izvješće Energetske zajednice, koju čini 19 država-članica EU te države zapadnog Balkana i Ukrajina i Moldavija, navodi kako države poput Kosova, BiH i Sjeverne Makedonije nisu ispoštovale ograničenja emisije štetnih tvari utvrđena u nacionalnim planovima (NERP) za barem jedan od tri zagađivača iz termoelektrana, odnosno za dušični oksid, sumpor dioksid i prašinu. Kosovo se nije pridržavalo ograničenja za sva tri elementa, dok BiH i Sjeverna Makedonija nisu uspjele realizirati zacrtana ograničenja emisije sumpornog dioksida i prašine, stoji u izvješću.

Pozitivnu ocjenu dobila je Ukrajina, za koju je navedeno kako je u svojim postrojenjima "usko" ispunila gornje granice emisija, dok Moldavija izvješće nije dostavila, a Srbija svoj nacionalni plan nije ni usvojila.

Procjena tajništva Energetske zajednice je kako će u predstojećem razdoblju doći do zatvaranja nekih termoelektrana i prije predviđenog roka, jer neka postrojenja samo uz ozbiljne tehničke preinake mogu biti prilagođena zadanim kriterijima smanjenja emisije štetnih tvari. Kao primjer navedena je termoelektrana u Pljevljima u Crnoj Gori, koja bi rad morala prekinuti već iduće godine, osim ako se ne poduzmu mjere za tehničku nadogradnju kako bi se zadovoljile strože granične vrijednosti emisija iz Direktive o industrijskim emisijama.

Bosanskohercegovačka termoelektrana u Tuzli, odnosno njen blok IV, trebao bi prestati raditi u svibnju 2021., nakon čega slijede tri postrojenja u Srbiji koja bi dosegnula maksimum od 20 tisuća proizvodnih sati sati prije prosinca 2023.

Ravnatelj tajništva Energenteske zajednice Janez Kopač upozorio je kako se neumitno približava vrijeme u kojemu će termoelektrane na ugljen morati prestati s radom.

"Energetska zajednica nema vremena za gubljenje i mora slijediti slijedi korake EU povezane s provedbom ciljeva o energetskoj učinkovitosti, obnovljivoj energiji i smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. godine", kazao je Kopač.

Godišnje izvješće Energetske zajednice za 2019. sadrži namjenska poglavlja o električnoj energiji, plinu, nafti, infrastrukturi, nacionalnim regulatornim tijelima, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti, okolišu, klimi, konkurenciji i statistikama.

Iako je Crna Gora ostala lider u provedbi reformi u energetici, po prvi put je Sjeverna Makedonija, reformskim mjerama koje su opisane kao "odvažne", nadmašila Srbiju i zauzela drugo mjesto.
Energetska zajednica podsjeća kako su od 2008. istražili 103 slučaja kršenja odredbi vezanih za zaštitu okoliša, ali i nedopuštene državne potpore za energetske projekte.

Bosna i Hercegovina zemlja je s najvećim brojem otvorenih slučajeva kršenja zakona, odnosno njih devet, a slijede je Ukrajina i Srbija s po pet takvih istraga.

Zamjenik ravnatelja Energetske zajednice Dirk Buschle rekao je kako je za cijelu regiju sada od iznimnog značaja kako će se riješiti spor između operatora prijenosnog sustava Kosova i Srbije, ali i to kako će se odvijati spor pokrenut protiv BiH zbog planova da se u toj zemlji izgradi potpuno novi blok termoelektrane u Tuzli.

Taj projekt "guraju" Kinezi koji nude kredit, no za njega traže vladina jamstva u gotovo 100-postotnom iznosu. Prema pravilima Energetske zajednice, to se smatra nedopuštenom državnom pomoći, no sporno je i to što se u BiH umjesto jačanja kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i dalje planiraju oslanjati na termoelektrane na ugljen, kojih se EU kani odreći, prenosi Hina.