Euribor ušao u minus, rate kredita niže

Ulazak europske međubankarske kamate euribor u minus, odnosno na povijesnu najnižu razinu otkad postoji euro, za sve korisnike kredita u eurima signal je da će im rate biti niže, kažu ekonomisti.

To za državu znači mogućnost jeftinijeg zaduživanja, izjavio je Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.

Grubišić je u izjavi Tanjugu rekao da je euribor prvi put na povijesnom minimumu, u smislu da je ušao u negativnu zonu, što nije bio slučaj od uvođenja eura kao valute, a prethodno je viđeno samo u slučaju libora - međubankarske kamate vezane za franak.

Za sve korisnike kredita indeksiranih eurima, a njim je najviše na tržištu u Srbiji i BiH, to je signal da će im mjesečna rata biti nešto niža, poručuje Grubišić.

"Sa svakim padom euribora rata će postepeno padati. Međutim, to se neće dogoditi baš u ovom trenutku, već onda kada je to navedeno u svakom pojedinačnom ugovoru", rekao je Grubišić.

On je podsjetio da neke banke rade usklađivanje sa ovom međubankarskom kamatnom stopom dva puta godišnje, neke četiri puta...

"Zavisno od toga kakav tko ima ugovor, i da li je kredit vezan za tromjesečni ili recimo šestomjesečni euribor, rata će se usklađivati s njegovim kretanjem, ali zavisno od datuma usklađivanja koji je svima precizno naveden u ugovoru", objašnjava Grubišić.

Isto važi, dodaje, za privatne korisnike koji imaju takve ugovore, ali i za državu, koja sada dobija mogućnost da emituje euro obveznice i da refinancira dug nešto povoljnije - u eurima.

"Ovo je prilika da se refinancira dug da ne bude samo u dolarima, i da se smanji valutni rizik po tom osnovu, jer smo mi kao tržište pretežno vezani za euro. Pokazalo se da je zaduživanje u trećim valutama, kao što je dolar rizičnije jer podrazumijeva dvostruki valutni rizik", objašnjava Grubišić.

"Zato bismo sada mogli da izađemo direktno sa euro obveznicama nominiranim u eurima, umjesto u dolarima kao što je bio slučaj do sada. Ovo je upravo prilika da se izbjegne taj dvostruki rizik", rekao je on.

I ekonomist Ivan Nikolić ocijenio je da će se svako snižavanje euribora, međubankarske kamatne stope u eurozoni, kod kredita indeksiranih u eurima u Srbiji odraziti na njihovo pojeftinjenje, odnosno, rate će biti niže.

Nikolić je rekao da je sa jedne strane dobro što su kamate niske, jer bi to trebalo da olakša zaduživanje u Srbiji i olakša položaj postojećih dužnika.

"Ali kada znamo da je to samo refleksija problema ekonomije EU, onda sa aspekta da to treba da bude faktor koji vuče ekonomiju, dolazimo do toga da je vrlo teško reći da li je to dobro ili loše", dodao je Nikolić.

Kako je naveo, ekonomija eurozone je u velikim problemima, ne samo zato što je u dugoročnoj stagnaciji, već prema najnovijim podacima, ni velikim ekonomijama kao što je Njemačka ne ide dobro.

"Fokus je bio da se preko niskih kamata i jeftinog novca podstakne taj zamajac europskog gospodarstva, ali su ciljevi bili jedno, a stvarnost drugo, pri čemu je dodatni otežavajući faktor migrantska kriza", ocijenio je Nikolić.

Britanski list Financial Times piše da je šestomjesečni euribor ušao u negativnu teritoriju, jer je 10. studenog iznosio minus 0,004 posto, dok se kod tromjesečnog euribora to dogodilo još proljetos, što je za sve zajmoprimatelje povoljna vijest.

Po logici stvari, banke koje u ugovorima o odobravanju kredita imaju klauzulu da kamatna stopa iznosi određeni postotak plus šestomjesečni euribor, trebalo bi sada da izvrše umanjenje kamate za negativni euribor, što bi korisnicima kredita blago snizilo iznos mjesečne rate, mada u praksi to nije uvijek slučaj, piše Financial Times.