Bruxelles je još jednom potvrdio da će do 2027. godine u potpunosti prekinuti uvoz ruskog plina, a ovoga je tjedna Danska predložila da se posebna pozornost posveti plinovodu Turski tok. Jedan od korisnika tog plinovoda je i Bosna i Hercegovina, zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji, koja je u potpunosti ovisna o ruskom plinu i nema alternativni izvor, pa je potpuno nespremna za novu politiku Bruxellesa.
Danska, koja predsjeda Europskom unijom, predložila je početkom rujna izmjene pravila o uvozu plina, prema kojima bi se od uvoznika zahtijevalo da državama korisnicama dostave dokaz o podrijetlu energenta, prenosi Bloomberg.
Od uvoznika bi se izričito tražilo da dokažu da plin nije proizveden u Rusiji, kako bi se spriječio prikriveni uvoz. Posebnu brigu Danske izaziva Turski tok, plinovod koji iz Rusije preko Crnog mora i Turske ulazi u zemlje jugoistočne Europe.
"Prirodni plin koji ulazi u EU preko interkonekcija i ulazne točke Malkoclar tretirat će se kao ruski ako se ne priloži jasan dokaz da to nije slučaj", navodi se u prijedlogu.
Suština prijedloga jest spriječiti pokušaje krijumčarenja plina jednom kada zabrana uvoza ruskog plina stupi na snagu. Američki predsjednik također je pozvao EU da se u potpunosti riješi ruskog plina.
Bivši direktor "BH-Gasa" Almir Bečarević u namjeri Europske unije vidi dva jednako moguća scenarija. Jedan od njih je potpuna obustava, ne samo za EU nego za cijelu Europu.
"Tada dolazimo do situacije u kojoj bi nastali veliki problemi. U tom bi slučaju BiH, sa Srbijom, Mađarskom i Slovačkom, bila drastično pogođena", kaže Bečarević.
Druga mogućnost jest da Turski tok, zbog članica EU Mađarske i Slovačke, koje ga koriste za uvoz ruskog plina, ostane djelomično otvoren za zemlje koje o njemu ovise.
Ono što je sigurno jest da Bosna i Hercegovina, kao država kandidat za članstvo u EU, nije spremna nositi se sa zabranom jer još uvijek u potpunosti ovisi o ruskom plinu koji preko Srbije, Bugarske i Turske dolazi iz Ruske Federacije.
Zbog toga Bosni i Hercegovini 2027. godine, ako zabrana stupi na snagu, prijeti energetski kolaps, smatra Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
On za Detektor kaže kako je riječ o katastrofi jer će potrošači plina, kojeg u tom scenariju više neće biti, morati prijeći na električnu energiju.
"Mislim da od svih zemalja regije imamo najveći rizik po ovom pitanju. Ako dođe do toga, to znači stopostotni prekid korištenja ruskog plina koji mi uvozimo", ističe Čavalić.
Mreža električne energije u BiH takvo povećanje potrošnje neće moći podnijeti.
Jedan od izglednih izlaza jest pravodobna izgradnja i puštanje u rad Južne interkonekcije, preko koje BiH može uvoziti plin iz trećih zemalja. No, Čavalić, koji se godinama zalaže za gradnju Južne interkonekcije, smatra da je 2030. godina najrealniji rok za njezin završetak. U tom bi slučaju BiH morala računati na odgađanje zabrane uvoza ruskog plina iz Bruxellesa.
Ipak, Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH tek nedavno očitovao i usvojio zakon potreban za gradnju, nije nova ideja. Taj plinovod godinama se nalazi u ladicama vlasti koje su se u Federaciji izmjenjivale posljednjih 15 godina.
Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa bio bi plin iz Azerbajdžana, koji do jugoistočne Europe stiže posebnim plinovodom preko Bugarske i Srbije. No i on ima ograničenja.
"Teško da bismo osigurali potrebne količine jer je taj plinovod relativno malog kapaciteta", tvrdi Bečarević, napominjući da je, unatoč tome, trenutačno "poluprazan" i da je teoretski već sada moguće započeti uvoz u BiH.
S druge strane, vlasti u Republici Srpskoj godinama planiraju gradnju nove Istočne interkonekcije, koja bi također donosila ruski plin, a u čiju je izgradnju ranije bio uključen i "Gazprom". Taj se projekt često koristi kao uvjet Federaciji, s obzirom na to da je za gradnju Južne interkonekcije potrebna suglasnost Banje Luke, odnosno svih članova Vijeća ministara, od kojih su dvojica iz SNSD-a Milorada Dodika.
Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti uvjetovati upravo Istočnom interkonekcijom, dok je SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u prosincu 2024. poručio kako Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju "bez deblokade Istočne interkonekcije".
Direktor "Sarajevo-gasa" iz Istočnog Sarajeva i član SNSD-a Nedeljko Elek zagovornik je gradnje obje nove interkonekcije te smatra da do energetske krize neće doći.
"Dok se ne napravi neka alternativa ruskom plinu, vjerujte mi, Europa to neće smjeti učiniti. Apsolutno to nije realno niti moguće. To je politička nerazumna priča jastrebova iz Bruxellesa", tvrdi Elek.
Dodaje i da će se zabrana možda provesti unutar EU, ali bez Mađarske i Slovačke, te da u BiH "nitko nije toliko nerazuman da će zarad neizvjesne europske budućnosti dovesti građane u situaciju da ostanu bez grijanja".
Strah je, međutim, opravdan. Najveći potrošač plina u BiH, grad Sarajevo, već ima iskustva s prestankom opskrbe, a u siječnju 2009., zbog rusko-ukrajinskog spora, grad je usred zime ostao bez ključnog energenta za grijanje.
Takva se situacija događa upravo zato što BiH nema alternativne pravce uvoza. Sve dok se to ne promijeni, plin će se koristiti kao oružje ili alat ucjene. Upravo je to i razlog zbog kojega EU želi potpuno ukinuti uvoz ruskog plina.
Potpuna zabrana planira se od početka ruske invazije na Ukrajinu. Već u ožujku 2022. lideri EU dogovorili su smanjenje ovisnosti, a plan je predstavljen u svibnju iste godine.
Prema tom planu, ruski plin koji se dostavlja po ugovorima kraćim od jedne godine prestat će se uvoziti najkasnije 17. lipnja 2026., osim u državama koje nemaju izlaz na more, poput Mađarske i Slovačke. Zabrana uvoza po dugoročnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027., dok će Mađarska i Slovačka plin moći uvoziti do 1. siječnja 2028.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obrazloženju plana kazala je kako Rusija energente koristi kao oružje.
"Rusija svoju energiju koristi kao oružje. Poduzeli smo jasne korake kako bismo okončali eru ruskih fosilnih goriva u Europi – zauvijek", rekla je Von der Leyen.
Cilj Danske kao predsjedateljice EU jest dogovoriti način zabrane sa svim članicama do listopada 2025., a nakon toga slijede pregovori s Europskim parlamentom kako bi se konačni sporazum mogao potpisati do kraja 2025. godine.
