Zaštitu stotina objekata i poslovnica "Elektroprivrede BiH" u cijeloj državi uskoro će preuzeti profesionalna zaštitarska firma, koja će za svoje usluge od ovog javnog poduzeća naplatiti oko 11,7 milijuna KM u razdoblju četiri godine, saznaju "Nezavisne".
Prema saznanjima, namjera menadžmenta EP BiH je puna centralizacija službe zaštite, što podrazumijeva i tehničku zaštitu, te uvezivanje svih poslovnica video-linkovima. Informaciju o ovom projektu jučer je potvrdio i Elvedin Grabovica, direktor "Elektroprivrede BiH", koji smatra da je utrošak gotovo 12 milijuna KM javnih sredstava mnogo jeftiniji i racionalniji način zaštite ljudi i imovine poduzeća nego da je EP BiH u ovaj aranžman krenula vlastitim snagama.
"Nisam bio upoznat koliko je sredstava u pitanju, jer su kalkulaciju radile stručne službe. Međutim, velika je potreba za modernizacijom zaštite, vi znate da su učestale krađe iz filijala našeg poduzeća, kao i razna oštećenja dalekovoda. Da je, recimo, EP BiH samo tehniku nabavljala to bi nas koštalo tri do četiri milijuna KM", ističe Grabovica, koji naglašava da će kompletan iznos sredstava biti osiguran iz operativnih troškova EP BiH.
Za ove namjene EP BiH je prije desetak dana raspisala javni natječaj, na koji se sve zainteresirane firme mogu javiti do 01. listopada, kada je i otvaranje ponuda. S obzirom na količinu ugovora i planirane milijune maraka, nema dvojbe da će interesanata biti, što vjeruje i sam Grabovica.
On kaže da je prije odluke o cijelom projektu rađen elaborat na osnovu kojeg je sračunato da bi uvođenje moderne tehničko - fizičke zaštite bilo mnogo skuplje ukoliko bi EP BiH trošila vlastite resurse i kupovala tehniku. "Dakle, vrlo brzo će sve poslovnice dobiti fizičku zaštitu, koja će biti i tehnički uvezana. I ovo je jedan od načina racionalizacije naših troškova", tvrdi Grabovica.
Zanimljivo je da će firma koja pobijedi na natječaju biti zadužena i za zaštitu transporta novca "Elektroprivrede BiH", kako to rade sve banke i njihove filijale. Grabovica podsjeća da je ovo iz razloga što EP BiH ima veliki broj naplatnih službi širom BiH.
"Naše naplatne službe upravo rade kao filijale banaka. U BiH ih ima na stotine, a novac se transportuje od filijala do mjesta predviđenog za njegovo pohranjivanje", ističe Grabovica. Majda Behram - Stojanov, glasnogovornica Centara civilnih inicijativa (CCI), pak, smatra da je i ovaj višemilijunski aranžman jedan u nizu primjera o tome kako javna poduzeća troše državni novac.
"Generalno, sva javna poduzeća ne odnose se domaćinski prema javnom novcu onako kako bi to radili da je riječ o privatnim resursima, ili njihovim kućnim budžetima. Sve dok to bude tako imat ćemo situaciju da nam JP propadaju tamo gdje nema nikakve logike, ili da su u velikim dubiozama", rekla je ona.