Entiteti bez novca ulaze u izbornu 2014. godinu

Vlada Republike Srpske jučer se zadužila za 21 milijun maraka, Federacija najavljuje raspisivanje novih rizničnih zapisa kako bi pokrpali sve rupe i spremnije dočekale izbornu 2014. bez socijalnih nemira i problema.

No, stanje ni iz bliza nije optimistično, daleko od toga da će to biti godina bez socijalnih problema.

I britanski magazin “The Economist” svrstao je Bosnu i Hercegovinu među zemljama kojima prijete veliki socijalni nemiri u 2014. godini.

Prije svega bosanskohercegovački entiteti, Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS) ozbiljno prijeti ekonomski i finansijski kolaps u predstojećoj 2014. godini jer na naplatu stižu visoki dugovi koji su nakupljani u prethodnim godinama.

U republici Srpskoj obveze u sljedećoj godini su pokrpati rupu veliku 500 milijuna maraka, a cilj je dobiti kreditna sredstva kako u sljedećih deset opterećenja ne bi imali obveze u proračunu veće od 50 milijuna maraka. Još teže stanje je u Federaciji BiH, piše Večernji list.

Razina otplate vanjskog duga u sljedećoj godini iznosi 484,9 milijuna maraka i veća je 62,6 milijuna u odnosu na 2013. Najveći dio je otplata po trećem stand-by aranžmanu u iznosu od oko 263 milijuna maraka, koji je zaključen u prethodnom mandatu.

Ostali prispjeli vanjski dug se uglavnom odnosi na kredite Londonskog kluba, EBRD-a i Svjetske banke.

U strukturi otplate glavnice unutarnjeg duga, najznačajniji iznos od 127 milijuna odnosi se na obaveze isplate za staru deviznu štednju. Ostatak se uglavnom odnosi na kratkoročne riznične zapise.

U takvoj situaciji situacija s nedonošenjem državnoga proračuna za 2014. godinu entitetske vlasti nalaze se u pravoj panici. Ne mogu očekivati nova zaduživanja od MMF-a, a samim time i sredstva Svjetske banke.

Nemoguće je praktično u takvoj situaciji pokriti sve obveze koje su predviđene, uključujući i novo zaduživanje. Vlasti Federacije BiH projektirale su proračun na iznos iznad 2,3 milijarde maraka, a samo za prijašnje kreditne obveze te preuzimanje novih zajmova kojim bi se pokrile obveze u proračunu za 2014. plaća se iznos od skoro 900 milijuna maraka, piše Večernji list.

Kada se tome pridoda stanje u fondovima, uključujući zavode mirovinsko-invalidskog osiguranja koji su stalno na granici hoće li moći isplatiti mirovine i druge obveze, onda slika za 2014. godinu nije nimalo ružičasta. Vlasti će se zasigurno ponovno zaduživati emitiranjem novih obveznica s vrlo visokom kamatom.

Na taj će način aktualna SDP-SDA vlast kojoj su druge stranke samo privjesak vjerojatno kupiti socijalni mir do kraja 2014., odnosno izbora, a novoj garnituri ostaviti dugove koji su već došli do grla.