Ekskluzivni intervju s najviše ocijenjenim govornikom PRO PR konferencije

1. Postavili ste globalne standarde u istraživanju. Tko su bili vaši klijenti i kako je sve počelo?

Sve je počelo jednostavnim uvjerenjem – da su odluke jake onoliko koliko su snažni uvidi koji stoje iza njih. Na početku karijere vidio sam koliko mnogo organizacija donosi odluke zasnovane na pretpostavkama, a ne na dokazima. To me navelo da izgradim istraživačku praksu zasnovanu na strogosti, transparentnosti i globalnoj usporedivosti.

Tijekom godina naši klijenti su bili multinacionalne kompanije, državne agencije, globalne nevladine organizacije i vodeći univerziteti – svi oni koje povezuje jedna stvar: potreba da razumiju ljude i tržišta s točnošću i dubinom. Od praćenja globalnog raspoloženja potrošača do oblikovanja nacionalnih komunikacijskih politika, naš cilj je uvijek bio da podatke pretvorimo u stvarni utjecaj.

2. Hoće li AI algoritmi promijeniti metodologiju istraživanja tržišta, i ako hoće – kako?

Apsolutno – vještačka inteligencija ne mijenja samo brzinu kojom analiziramo podatke, već i dubinu kojom ih razumijemo. Tradicionalno istraživanje tržišta oslanjalo se uglavnom na uzorke, ankete i statističke procjene. AI dodaje novu dimenziju: prepoznavanje obrazaca u velikom obimu, kroz strukturirane i nestrukturirane podatke – od teksta i slika do društvenih signala i ponašajnih tragova.

No, prava transformacija leži u integraciji. AI nam omogućava da kvantitativne i kvalitativne uvide spojimo u realnom vremenu, stvarajući potpuniju sliku ljudske motivacije. Međutim, iako algoritmi mogu obrađivati informacije, još uvijek ne mogu tumačiti značenje u ljudskom smislu. Budućnost pripada partnerstvu između ljudskog prosuđivanja i mašinske inteligencije – gdje data naučnici, psiholozi i stratezi zajedno rade na otkrivanju ne samo što ljudi rade, već i zašto to rade.

3. Dolazite na PRO PR konferenciju kao najviše ocijenjeni govornik prema anketama sudionika. Kako ste doživjeli PRO PR konferenciju?

To je bilo zaista inspirativno iskustvo – ne samo zbog visokog profesionalnog nivoa sudionika, već i zbog atmosfere iskrene radoznalosti i razmjene ideja. PRO PR konferencija nije samo još jedan stručni događaj; to je zajednica u kojoj se praktičari, akademici i lideri okupljaju da razmotre ljudsku stranu komunikacije.

Posebno me dojmila otvorenost i napredan duh diskusija – naročito o etici, reputaciji i tehnologiji. Priznanje sudionika mi je velika čast, ali prava nagrada bila je energija zajedničkog učenja.

4. Po vašem mišljenju, koji su najveći izazovi u PR industriji, a koji u marketingu?

U PR-u je danas najveći izazov – povjerenje. U doba dezinformacija, polariziranih narativa i algoritamskog pojačavanja, kredibilitet je postao rijedak resurs. PR stručnjaci ne smiju samo upravljati porukama, već moraju ponovo izgraditi same temelje javnog povjerenja – kroz transparentnost, odgovornost i autentično pripovijedanje.

U marketingu je glavni izazov – relevantnost. Publika je fragmentirana, pažnja kratkotrajna, a vrijednosti se brzo mijenjaju. Brendovi se više ne mogu oslanjati samo na demografiju – moraju razumjeti kontekst, emociju i svrhu. Uspjeh će imati oni marketari koji gledaju dalje od kratkoročnih metrika i grade odnose zasnovane na značenju i obostranoj vrijednosti.

5. Svjedočimo novim poslovnim praksama i promjenama u ponašanju mlađih generacija, što sve utiče na odgovornosti i procese interne komunikacije. Kako to vidite?

Svaka nova generacija redefinira radno mjesto – ali ono što je sada drugačije jeste brzina promjena. Mladi profesionalci očekuju transparentnost, inkluzivnost i svrhu – ne kao pogodnosti, već kao osnovne uvjete. Također, komuniciraju drugačije – horizontalnije i digitalnije.

Ova promjena preoblikuje internu komunikaciju iz modela „odozgo prema dolje“ u dvosmjerni dijalog. Organizacije koje uspiju biće one koje znaju slušati jednako koliko i voditi. To više nije pitanje „upravljanja zaposlenima“, već uključivanja zajednica talenata.

Na kraju, ove promjene su zdrave. One guraju organizacije da postanu više ljudske – a to je dobro i za kulturu i za rezultate.