U Bosnu i Hercegovinu je za devet mjeseci prošle godine zabilježen priljev osobnih transfera iz inozemstva u iznosu od 3,26 milijardi KM. Dok podaci Centralne banke upućuju na to kako novčane doznake iz dijaspore nastavljaju rasti, ekonomisti vjeruju kako je iznos čak i veći, što doprinosi jačanju gospodarstva, ali i potpori najugroženijim stanovnicima.
Novčana sredstva iz dijaspore u iznosu od 3,26 milijardi KM čine oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Zahvaljujući tim sredstvima, odnosno pomoći članova obitelji, tisuće korisnika minimalnih mirovina uspijevaju preživjeti stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kažu umirovljenici, piše BHRT.
"Od toga dođe negdje blizu milijardu i pol maraka izravne pomoći umirovljenicima. To je negdje oko 30 posto proračuna umirovljenika u Federaciji i umirovljeniku je svaka marka bitna, pogotovo u ovoj situaciji koja nas prati pet godina, nije to od jučer", rekao je predsjednik Udruge umirovljenika Tuzlanskog kantona Haso Halilović.
Da doznake iz inozemstva u većoj mjeri utječu i na kvalitetu života ugroženih građana, potvrđuje i ekonomist Damir Bećirović. Dodaje kako su novčana sredstva iz dijaspore koja su prošla kroz bankovni sustav vjerojatno i dvostruko veća od evidentiranog iznosa.
"Jasno je da, bez pomoći dijaspore, bosanskohercegovačko gospodarstvo u ovom trenutku ne bi moglo čak ni funkcionirati, pogotovo kada je riječ o punjenju proračuna, tako da je uloga dijaspore ogromna u održavanju likvidnosti bosanskohercegovačkog gospodarstva", rekao je profesor ekonomije Damir Bećirović.
U podcastu Kružni tok ministar Bunoza upozorio je na opasnost kako bi Bosna i Hercegovina mogla završiti na sivoj listi Moneyvala, što bi ozbiljno ugrozilo platni promet prema Bosni i Hercegovini.
O značaju dijaspore svjedoče i Živinice, grad dinamičnog gospodarskog razvoja. Jedan od primjera je i poduzeće koje zapošljava sedam radnika u vlasništvu bosanskohercegovačkog državljanina, koji je u mlađim godinama preselio u Švicarsku.
"Tamo je pokrenuo svoje poslove. Trenutačno u Švicarskoj ima nekoliko tvrtki. Na kraju je odlučio ulagati u svoju domovinu. Kontaktirao je svoje prijatelje iz domovine i prenio svoj posao iz Švicarske u Bosnu i Hercegovinu kada je riječ o solarnim panelima", rekao je Mahir Šmigalović.
"Osobno smatram kako sve razine vlasti moraju uložiti dodatnu energiju u institucionalno jačanje odnosa s našom dijasporom. To je iznimno potentan resurs koji moramo znati na najbolji način koristiti. Mi u Živinicama imamo puno pozitivnih primjera", rekao je gradonačelnik Živinica Began Humić.
Službeni podaci o tome iz kojih zemalja dolazi najviše priljeva ne postoje, ali je sigurno da su to one u kojima je bosanskohercegovačka dijaspora najprisutnija.
