Ekonomija BiH u trećem kvartalu usporila, a izvoz u studenom povećan

Podaci vanjske trgovine i industrije, te prihodi od neizravnih poreza, ukazuju da u trećem tromjesečju 2016. godine, po svemu sudeći, nije došlo do ekonomskog rasta u BiH nakon skromnih stopa u prvom polugodištu, kaže se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH

Naime, kako se ističe, nakon što je godišnji ekonomski rast od 1,9% usporen na stopu od 1,4% u drugom kvartalu, u trećem tromjesečju je uslijedio skroman nominalni rast robnog izvoza od 1,7%, praćen neznatnim realnim smanjenjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji od 0,5%. Ovo je znatno usporenje u odnosu na prvo polugodište kada je robni izvoz nominalno rastao 3% uz realni rast prerađivačke industrije od 6,3%. Uz to su za najveći dio izvoznog rasta u trećem kvartalu bili zaslužni izvozni viškovi električne energije koji uglavnom ovise od vremenskih prilika i remonta u elektranama, javlja Fena.

Realni rast viši

S druge strane, realni rast izvoza je bio znatno viši od nominalnog s obzirom na značajan pad svjetskih cijena, te po svemu sudeći i cijena robnog izvoza. Ipak, posebno zabrinjava naglo smanjenje proizvodnje prerađivačke industrije od 5,1% u trećem u odnosu na drugo tromjesečje.

Rast (prijavljenih) PDV prihoda od 2,7%, povećanje uvoza dobara široke potrošnje od približno 3,5%, te rast uvoza kapitalnih dobara od 2,4% ukazuju da je rast domaće potražnje iz prvog polugodišta uglavnom nastavljen i u trećem tromjesečju. Pri tome je uloga fiskalne politike po svemu sudeći bila dosta skromna s obzirom na nagli skok obveza servisiranja vanjskog duga u trećem tromjesečju od 69% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tako je, nakon servisiranja vanjskog duga, s JR proračunima doznačeno 0,7% manje sredstava u odnosu na treće tromjesečje 2015 godine. Pri tome je na nivou devet mjeseci ostvaren skroman rast priliva s JR od 1,6%.

Rast domaće potražnje je poticao realni rast uvoza u trećem tromjesečju usprkos njegovom nominalnom smanjenju od 1,7% (g/g) uzrokovanom padom uvoznih cijena pri čemu je nafta imala vodeću ulogu. Tako je ne računajući naftu i naftne derivate robni uvoz neznatno rastao nominalnom stopom od 0,5%. Ipak, teško je ocijeniti realno kretanje i utjecaj bilansa vanjske trgovine na ekonomski rast s obzirom na nepostojanje adekvatnog indeksa izvoznih i uvoznih cijena na kvartalnom nivou, kaže se u analizi DEP-a.

U studenom je povećan izvoz FBiH

Federacija BiH je ustudenom ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 590.720.000 KM, što je za 6,9 posto više u odnosu na listopad 2016., odnosno za 15,1 posto više u odnosu na studeni prethodne godine.

U studenom 2016. ostvaren je uvoz u vrijednosti 928.112.000 KM, što je za 5,6 posto manje u odnosu na listopad 2016., odnosno za 5,4 posto više u odnosu na studeni prethodne godine.

U periodu siječanj - studeni 2016. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 3,2 posto, a uvoz je prosječno rastao za 3,7 posto, piše Fena.

Sudjelovanje Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za studeni 2016. je 66,3 posto, a u ukupnom uvozu 66,4 posto.

Postotak pokrivenosti uvoza izvozom je 63,6 posto,što je za 7,4 posto više u odnosu na listopad 2016. kada je pokrivenost iznosila 56,2 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH za studeni 2016. iznosi 337.391.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U studenom se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku i Hrvatsku, a najviše se uvozilo iz Hrvatske i Njemačke.