Prema najnovijem istraživanju IPSOS-a , 94 posto ukupne potrošnje rezanog duhana u Bosni i Hercegovini odnosi se na ilegalni rezani duhan, što pokazuje kako je njegovo tržište skoro u cijelosti izvan legalnih tokova.
Iz istraživanja proizlazi kako se najveći dio ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini i dalje odnosi na rezani duhan, koji se najčešće prodaje putem nezakonitih kanala distribucije poput tržnica, ulične prodaje i neformalne prodaje među poznanicima.
Prema ovom istraživanju procjenjuje se kako ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana u 2026. godini iznosi 1.535 tona. Godinu ranije procijenjena je na 2.062 tone, dok je 2024. godine iznosila 2.019 tona.
U usporedbi s 2020. godinom, kada je procijenjena na 1.635 tona, može se zaključiti kako se količine ilegalnog rezanog duhana postupno vraćaju na ranije razine.
Ipak, unatoč ovom smanjenju, riječ je i dalje o velikom obujmu koji potvrđuje kako ilegalni rezani duhan ostaje ključni segment crnog tržišta u Bosni i Hercegovini, koje i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje.
Kako su naveli iz IPSOS-a, kao i prethodnih godina potrošači ilegalnog rezanog duhana najčešće ga nabavljaju na tržnicama, od uličnih prodavača ili putem poznanika i prijatelja, što potvrđuje kako se ovaj segment ilegalnog tržišta i dalje oslanja na dobro uspostavljene neformalne kanale prodaje.
Treba naglasiti kako rezultati IPSOS-ova istraživanja pokazuju značajan pad ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Naime, udio neoporezovanih duhanskih proizvoda u ukupnoj potrošnji pao je s 33 posto u 2025. godini na 26 posto u 2026. godini, što predstavlja pad od 21 posto.
Iako je riječ o pozitivnom trendu i rezultatu pojačanih aktivnosti institucija za provedbu zakona, ilegalno tržište i dalje čini više od četvrtine ukupne potrošnje duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini, što pokazuje kako problem i dalje ima značajne razmjere.
Istraživanje pokazuje kako neoporezovane cigarete čine oko tri posto ukupne potrošnje cigareta, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu kada je njihov udio iznosio četiri posto. Iako je udio ilegalnih cigareta relativno nizak, ukupni udio ilegalnog tržišta ostaje visok prvenstveno zbog rezanog duhana, koji čini najveći dio neoporezovane potrošnje. Nezakonite cigarete koje se pojavljuju na tržištu u Bosni i Hercegovini uglavnom su bez porezne markice ili imaju stranu markicu, najčešće iz drugih zemalja regije. Glavni kanal njihove prodaje i dalje su tržnice, ali se prodaja odvija i putem alternativnih kanala poput neformalnih mreža i individualne prodaje.
Kako je utvrđeno istraživanjem, tržnice i dalje ostaju najčešće mjesto kupnje ilegalnih duhanskih proizvoda, posebno kada je riječ o rezanom duhanu. Iako su tijekom pandemije znatno porasli internetski kanali prodaje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, tradicionalni kanali prodaje i dalje dominiraju na ilegalnom tržištu.
Treba naglasiti kako Bosna i Hercegovina zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda godišnje gubi oko 419 milijuna KM prihoda od trošarina i PDV-a na duhanske proizvode.
Drugim riječima, novac koji Bosna i Hercegovina svake godine izgubi zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda dovoljan je kako bi se svake godine izgradila nova dionica autoceste ili financirali ključni infrastrukturni projekti u zemlji.
Inače, kako Bosna i Hercegovina nije izoliran slučaj kada je riječ o ilegalnoj trgovini duhanskim proizvodima pokazuje i nedavni izvještaj „Ekonomska procjena pokretača ilegalne trgovine cigaretama u EU“, koji je u siječnju 2026. godine objavila međunarodna konzultantska kuća Oxford Economics.
Prema tom izvještaju, u 2024. godini u Europskoj uniji konzumirano je 39,2 milijarde ilegalnih cigareta, što predstavlja 9,2 posto ukupnog tržišta cigareta u EU. Zbog toga su države članice EU izgubile oko 14,9 milijardi eura prihoda od trošarina i PDV-a.
Izvještaj također pokazuje promjene u strukturi ilegalnog tržišta posljednjih godina. Krivotvorene cigarete danas čine oko 39 posto svih ilegalnih cigareta u EU, dok su kriminalne mreže u sve većoj mjeri premjestile proizvodnju unutar same Europske unije.
Prema podacima iz izvještaja, među državama članicama postoje značajne razlike u opsegu ilegalnog tržišta. Francuska ima najveći udio ilegalnih cigareta u EU — oko 37,6 posto ukupne potrošnje, dok je u nekim državama, poput Rumunjske, udio ilegalnog tržišta smanjen na oko 5,9 posto.
Razlike između zemalja objašnjavaju se kombinacijom čimbenika, uključujući visinu trošarina i cijena cigareta, dostupnost jeftinijih proizvoda u susjednim državama te učinkovitost provedbe zakona i kontrole granica.
Izvještaj navodi kako je u pojedinim državama, poput Francuske, značajan rast cijena cigareta doveo do povećanja razlike između cijene legalnih i ilegalnih proizvoda, dok su zemlje poput Rumunjske uspjele smanjiti opseg ilegalnog tržišta kombinacijom umjerenije trošarinske politike i intenzivnijih aktivnosti institucija za provedbu zakona.
Izvještaj također analizira odnos između visine trošarina, cijena cigareta i opsega ilegalnog tržišta, navodeći kako porezi u pojedinim državama čine između 70 i 92 posto cijene legalnih cigareta, što utječe na razliku u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako su najnoviji rezultati IPSOS-ova istraživanja pokazali ohrabrujuće podatke u proteklom razdoblju kada je riječ o napretku u suzbijanju ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
Ipak, dodaje, treba naglasiti kako ovaj problem i dalje ima značajne razmjere i posljedice, kako za zdravstvo tako i za gospodarstvo u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, kada se detaljnije analizira struktura ilegalnog tržišta, jasno se vidi kako je glavni problem neoporezovani rezani duhan, koji i dalje čini najveći dio crnog tržišta.
On podsjeća kako iskustva pojedinih europskih zemalja pokazuju kako je moguće smanjiti opseg ilegalnog tržišta ako se provodi kombinacija više mjera i politika. Prije svega, dodaje, potreban je učinkovitiji rad inspekcijskih i carinskih službi, bolji nadzor tržišta, ali i uravnotežena trošarinska politika, o čemu se godinama govori u javnom prostoru, kako se ne bi stvorila prevelika razlika između cijene legalnih i ilegalnih proizvoda.
„U mnogim zemljama EU upravo je ta velika razlika u cijeni između oporezovanih i neoporezovanih cigareta glavni ekonomski motiv za širenje crnog tržišta, jer ilegalni proizvodi često koštaju između 40 i 66 posto cijene legalnih cigareta. U Bosni i Hercegovini dodatni problem predstavlja činjenica kako se ilegalni rezani duhan uglavnom prodaje putem neformalnih i teško kontroliranih kanala distribucije, poput tržnica, ulične prodaje ili prodaje putem poznanika i neformalnih mreža, što uvelike otežava primjenu klasičnih mjera kontrole tržišta“, ističe Hadžić.
U narednom razdoblju, dodaje, ključno je nastaviti jačati institucionalne kapacitete za kontrolu ilegalne trgovine, posebno kroz modernizaciju sustava praćenja duhanskih proizvoda, intenzivnije kontrole na tržištu i snažniju koordinaciju između institucija, prenose Nezavisne novine.
