Dobrovoljni fondovi ključni za razvoj mirovinskog sustava

Donošenje zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Federaciji Bosne i Hercegovine stvorit će pravnu osnovu za daljnji razvoj mirovinskog sustava u FBiH i tržišta kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriterijima investiranja.

To je navela Federalna vlada kao predlagač zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Zakon je u parlamentarnoj proceduri i Dom naroda ga je ovog tjedna odobrio u formi nacrta.

Osnivanje društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i uspostavljanje dobrovoljnih mirovinskih fondova jedan je od ključnih elemenata reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, navela je također Vlada.

Dobrovoljni fondovi omogućavaju da novac prikupljen kao dopunski vid mirovinskih doprinosa bude aktivan putem ovih fondova.

Dobrovoljni investicijski fondovi podrazumijevaju, prije svega, ulaganje u vrijednosne papire na domaćem i stranom tržištu. Svaki građanin koji se odluči na dopunsko mirovinsko osiguranje, putem članstva u ovim fondovima, ostvaruje pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima sukladno zakonu.

Donošenjem ovog zakona, građanima, posebno mlađe generacije, bit će omogućeno ostvarenje dodatnih prihoda u starosti.

Usljed dobrovoljnosti članstva, građani i gospodarstvo neće snositi nikakve dodatne troškove provedbom zakona.

Efekti utjecaja na gospodarstvo su izuzetno značajni, ističu iz Vlade.

Omogućavanjem građanima da štede za mirovinu u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, istovremeno im se omogućava i da dopune sredstva koja će dobivati iz mirovinskog sustava Federacije BiH, a time će se poboljšati financijski položaj budućih umirovljenika i smanjiti pritisak na mirovinski sustav Federacije.

Zakon stimulira pojavu novih gospodarskih subjekata, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i profesiju investicijskih savjetnika kao osoba koje se stručno bave upravljanjem portfeljem klijenta. To će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta kao i potražnje za visokokvalificiranim stručnjacima. Tržišna konkurencija između društava za upravljanje vremenom će dovesti do stalnog podizanja kvalitete usluga.

Nastanak i razvoj mirovinskih fondova stimulirat će unapređenje i razvoj depozitarnih (skrbničkih) usluga banke. Uslijed povećanja opsega depozitarnih poslova, javit će se potreba i za porastom broja zaposlenih u odjeljenjima banaka koje obavljaju ove usluge.

Nacrtom zakona je inače definirano obavezno čuvanje sredstava dobrovoljnog mirovinskog fonda kod banke depozitara, napominje Vlada.