Da je Crveno jezero u Njemačkoj, od njega bi moglo lijepo živjeti 20.000 ljudi

Proteklih mjesec i pol dana imotski prirodni fenomen Crveno jezero bilo je često u vijestima pisanih i elektroničkih medija diljem svijeta. Reportaže o toj kraškoj jami, jednoj od najdubljih na svijetu, otišle su u Francusku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku...

Internet je vrvio vijestima o još jednoj međunarodnoj ekspediciji u Crvenom jezeru, a stranice Turističke zajednice Imotski bilježile su istovremeno nevjerojatan broj dolazaka. Da ne govorimo o drugim događajima - o hodanju adrenalinista iz Austrije po 2,5 centimetara širokoj traci nad jezerom ili skakanju base jumpera s visine od 400 metara u grotlo jezera. Svi ti događaji Imotsku krajinu su pretvorili u zanimljivu turističku destinaciju, piše Slobodna Dalmacija.

''Već prvi rezultati koje imamo samo za grad Imotski u prvih pet mjeseci ove godine idu u prilog našim predviđanjima da bi ova turistička sezona mogla dobro nadmašiti prošlogodišnju. Naime, samo u gradu Imotskom u prvih pet mjeseci zabilježeno je 2600 noćenja, većinom stranih, što je za 23 posto više nego u istom periodu prošle godine.

A kako se sezona u nas zahuktava tek od 1. lipnja, do 31. rujna mogli bismo očekivati rekordne brojke. One bi se po nama trebale kretati oko 60 tisuća noćenja. Prošle godine imali smo oko 42 tisuće, od toga 80 posto stranih noćenja'', ponosno govori Luka Kolovrat, direktor TZ Imotski te nastavlja:

''Sveukupno smo 2009. godine imali oko četiri tisuće noćenja. To su ogromni koraci i vidjet ćete da će se magična brojka od sto tisuća noćenja ostvariti već iduće godine ili najkasnije 2019. Tek tada Imotski i Imotska krajina ulaze u daleko ozbiljnije turističke destinacije'', objašnjava Kolovrat.

Dok se sezona zahuktava, francuski ronilac Frederich Swierczynski, prvi čovjek koji je rukom dotaknuo dno Crvenog jezera, čime je donekle okončao misteriju te lijepe kraške rupe, najavio je povratak u rujnu.

''Imamo i ja, ali i stručnjaci, biolozi, geolozi, hidrolozi i ostali još mnogo posla da bi se otkrio potpuni misterij jezera, jer to je jedinstven fenomen'', izjavio je Frederich i kazao da u rujnu slijedi detaljni zaron s modernim pomagalima kako bi se ispitala cijela konfiguracija dna, ušlo u dostupne podvodne spilje, detaljno se istražio primjerak do sada nepoznatog crva s dubine od 242 metra i još mnogo toga.

No, Imotska krajina osim Crvenog ima još mnoštvo prirodnih fenomena zbog kojih bi turisti trebali pohoditi ovaj kraj.

Tu je deset prirodnih jezera, svi ti kraški biseri smješteni su u promjeru od oko pet kilometara zračne linije. Nitko to u Hrvatskoj nema, pa ni u Europi! Modro jezero, Dva oka (Gornje i Donje), Krenica, Prološko blato, Bućuša, Jezerce, Mamića, Lokvičićko jezero i Galipovac, sve redom jedinstveni biseri u vodenoj niski Imotske krajine. Ljudska ruka dotaknula je dno njih deset, a još nije istraženo jedino Prološko blato.

Junak međunarodne speleoronilačke ekspedicije u Crvenom jezeru 1998. godine, njemački ronilac Thomas Berend tada je znakovito izjavio:

Da je Crveno jezero u Njemačkoj, od njega bi moglo lijepo živjeti dvadeset tisuća ljudi. A od ostalih deset jezera da i ne govorim, cijeli jedan veliki grad. Fantastičan kraj!
Berendova tvrdnja zasigurno stoji, samo je pitanje vremena kada će Imotska krajina doista zaživjeti kao intrigantno turističko odredište, i to zahvaljujući blagodatima majke prirode.