Čuvajmo Neretvu: Vode su najveća vrijednost koju imamo

Konferencija "Zaštita i upravljanje vodama" održava se danas u Čapljini, u organizaciji Općine Čapljina, a pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), resornog županijskom ministarstva, Agencije za vodno područje Jadranskog mora te Elektroprivrede HZ HB.

Cilj skupa usmjeren je na iznalaženje najboljih rješenja koja će donositeljima odluka dati konkretne preporuke za bolje upravljanje i zaštitu vodnih resursa HNŽ-a i šireg područja Hercegovine, istaknuli su organizatori.

Ta područja nalaze se na ekološki vrlo osjetljivoj podlozi, kršu. Zbog specifičnosti i velike osjetljivosti krškog terena, zaštita voda mnogostruko je složenija nego u područjima drukčijih litoloških i hidrogeoloških obilježja, navode organizatori te dodaju kako će današnje okupljanje različitih interesnih skupina iz gospodarskog, privatnog i nevladinog sektora, znanstvene zajednice, kao i federalnih i državnih institucija, pridonijeti uspješnijem dijalogu u području upravljanja, zaštite i monitoringa voda.

Načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić rekao je kako je ta općina jedna od rijetkih koja ima četiri rijeke i jedno jezero, upozorivši kako se to bogatstvo treba čuvati.

''Izgradnjom pročistača, ne samo u Čapljini nego i susjednim općinama, trebamo čuvati pritoke rijeke Neretve'', poručio je Vidić.

Koordinator Međunarodnog fonda za zaštitu prirode (WWF) u BiH Zoran Mateljak istaknuo je kako su vode najveća vrijednost koju Bosna i Hercegovini ima, te da rješenja za probleme u Čapljini i cijeloj Neretvi treba tražiti u okviru integralnog upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, i to suradnjom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

''Sve se što se događa u Čapljini rezultat je onoga što se događa uzvodno, a čak i nizvodno, i to zbog utjecaja slane vode iz Metkovića u Republici Hrvatskoj'', dodao je Mateljak. Zamjenik ministra zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Mario Šiljeg kazao je kako integralna zaštita vodnog bogatstva, posebice u krškim područjima, nije i ne može biti učinkovita bez prekogranične suradnje.

''Veliki hidropotencijal koji Hrvatska koristi u energetske i ostale svrhe dolazi iz Bosne i Hercegovine i upravo zato smatram da su ovakvi skupovi izuzetno važni kako bi se osigurala integralna zaštita našeg bogatstva, a posebno ovoga u krškom području'', kazao je Šiljeg.

Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg kazao je kako je njegova vlada prepoznala i podržala stručnu konferenciju.

''Korištenje vode značajno je i za proizvodnju električne energije i poljoprivredu, te je potrebno voditi računa da ta energija bude održiva'', kazao je Herceg.

Na skupu će biti predstavljene metode u obradi te pročišćavanju otpadnih voda te ostale tehnološke mogućnosti i iskustva tvrtki iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Također će biti riječi o pripremama plana upravljanja vodama vodnog područja i komunalni infrastrukturni projekti na vodnom području Jadranskog mora u FBiH. Bit će riječi i o nacionalnoj strategiji, problemu zaslanjenosti i utjecaju na poljoprivredu te stanju i perspektivama vodoprivrede u HNŽ-u.

Predsjednica Organizacijskog odbora dr. sc. Mirjana Milićević uoči skupa osvrnula se na zaštitu vode kao energetskog resursa, posebno u HNŽ-u, gdje je samo u slivu rijeke Neretve smješteno šest hidroenergetskih objekata, izuzevši reverzibilnu HE Čapljina koja koristi vode Trebišnjice.

''S aspekta energetike, vode su tretirane kao važan energetski resurs ali upravo korištenje voda u hidroenergetskim zahvatima određuje intenzitet cirkulacije što ostavlja posljedice u drugim područjima odnosno prirodnom sustavu. Konkretno, u našoj županiji izražen je problem upravljanja vodama čije se posljedice već uvelike osjete u ekosustavima Hutovog blata i delte Neretve'', kazala je Miličević, napomenuvši kako su to sve problemi koji muče i susjedne zemlje Hrvatsku i Crnu Goru. Dodala je kako susjedna područja u tim zemljama povezuje krška podloga koja ne prepoznaje administrativne granice.

''Izrazito je razvijena mrežu podzemne cirkulacije voda koju je često nemoguće pratiti. U takvom stanju neizbježna je kvalitetna suradnja koja sad, kad smo na vratim Europske unije dozvoljava korištenje predpristupne pomoći putem prekogranične suradnje'', istaknula je Miličević.