Broj zaposlenih u vladinom sektoru RS-a neodrživ!

Republika Srpska (RS) nema izbora i morat će, prije ili kasnije, smanjiti broj zaposlenih u Vladinom sektoru.

Trenutačno oko 28,5 posto zaposlenih u RS-u radi u Vladi i Vladinim institucijama, što je među najvišim postotcima u Europi.

U ovaj podatak nisu uračunati zaposleni u javnim poduzećima kod kojih je također izražen problem prezaposlenosti.

RS je i rekorder po visini razlike između plaća u javnom i privatnom sektoru.

"Ovakvo stanje čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji i društvu u cjelini. Bez provođenja dubokih reformi u ovim oblastima bit će teško ojačati povjerenje između građana i vlasti. Novi sustav utvrđivanja plaća bi trebao biti baziran na jasnom principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bbiti plaćeno onoliko koliko je plaćeno usporedivo radno mjesto u privatnom sektoru", navodi se u analizi objavljenoj u novom broju kvartalnog monitora Udruge ekonomista RS - SWOT.

Još prije nekoliko godina SWOT je ukazivao na ovaj problem, jer je 2008. godine prosječna plaća u javnom sektoru bila veća za cijelih 64 posto od prosječne zarade u privatnom sektoru.

U 2008. godini plaće u javnom sektoru su doživjele enorman porast, a to je bilo omogućeno tadašnjim porastom javnih prihoda nakon uvođenja PDV-a.

Najnovije istraživanje Svjetske banke (BiH - Pregled javnih rashoda i institucija) je pokazalo da je u prethodnih pet godina došlo do značajnog povećanja potrošnje na plaće u javnom sektoru i da je ovakvo stanje u sve većoj mjeri neodrživo.

Kako je navedeno u izvještaju, u javnoj administraciji RS-a je, unatoč zabrani novog zapošljavanja koja je uvedena krajem 2010. godine, primljeno novih 80 radnika i 220 nastavnika.

Izvještaj također ukazuje na problem prekomjernih plaća i naknada u javnoj administraciji u odnosu na ekvivalentne plaće u privatnom sektoru.

Ovakva neusklađenost plaća u javnom i privatnom sektoru čini višestruku štetu domaćoj ekonomiji, jer fiskalni teret za domaće gospodarstvo postaje neodrživ, došlo je do ubrzanog porasta deficita republičkog proračuna i fondova, javni sektor kao daleko najveći poslodavac kroz svoju politiku plaća (koja se bazira na raspoloživosti javnih prihoda i političkim ciklusima, a ne na tržišnim principima) onemogućava razvoj zdravog pregovaranja između poslodavaca i sindikata u privatnom sektoru i također javni sektor je kao poslodavac postao nefer konkurencija privatnom sektoru.

Naglašava se i da je atraktivnost posla u javnom sektoru dovela do suzbijanja poduzetničke inicijative, posebno kod mladih, koji često navode zaposlenje u javnom sektoru kao prvu opciju u poslovnoj karijeri.

SWOT predlaže novi sustav utvrđivanja plaća koji bi trebao biti baziran na principu da svako radno mjesto u javnom sektoru bude plaćeno onoliko koliko je plaćeno uporedivo radno mjesto u privatnom sektoru.

Podsjećaju i da rashodi za osobna primanja ove godine sudjeluju s čak 47 posto u sredstvimaproračuna RS-a koja ostaju raspoloživa u proračunu nakon isplate godišnjih rata unutrašnjeg i inoduga.

Znači, kad iz proračuna budu isplaćene pristigle rate duga, gotovo polovica preostalih sredstava se odvaja za plaće! U Srbiji i Hrvatskoj usporedivo učešće plaća je daleko manje (23 posto i 20 posto respektivno).

Ovakvo stanje ogromnog računa za plaće zaposlenih u Vladinim institucijama (koji na godišnjem nivou, računajući i troškove zaposlenih u institucijama BiH, koje plaćaju građani RS-a, iznosi više od milijardu KM) jest posljedica i prekomjerne zaposlenosti kao i preplaćenosti u javnom sektoru.

Iz SWOTA pitaju kako da građanin s osmijehom plaća porez kada zna da poslanici iz RS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH zarađuju više od 5.000 KM mjesečno, a da u isto vrijeme mjesečna pomoć za osobe u stanju socijalne potrebe iznosi 41 KM?

Ukazuje se i da je velika potrošnja za financiranje administracije opteretila proračune na svim razinama u BiH i njihovu razvojnu komponentu svela na minimum, zbog čega je gotovo sav razvojni potencijal prebačen na privatni sektor koji je i sam u problemima.

"Glomazan i neefikasan aparat nije samo naša specifičnost, već su s tim problemom suočene sve zemlje regije, pa i pojedine članice Europske unije. Međutim, zabrinjavajuće je da je udio izdvajanja za administraciju u BDP-u BiH daleko najviši u regiji“, upozoravaju iz SWOTA.